U Perzijskom zaljevu trenutačno se, prema podacima iz CIMIS-a (Hrvatskog integriranog pomorskog sustava), nalaze 183 hrvatska pomorca na stotinjak brodova, praktički odsječenih od ostatka svijeta iranskom blokadom Hormuškog tjesnaca, nakon napada SAD-a i Izraela na tu zemlju koja kontrolira strateški pomorski prolaz kojim se transportira oko petine svjetske trgovine naftom i prirodnim plinom, piše Novi list.

Ta je brojka zasigurno nešto veća, jer dio pomoraca nije u sustavu CIMIS. Prema podacima dostupnim Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Sindikatu pomoraca Hrvatske (SPH), Udruzi posrednika u zapošljavanju pomoraca (CROSMA) te posrednicima, svi su hrvatski pomorci koji su se našli u ratnoj zoni u dobrom zdravstvenom stanju.

Brodovi na kojima se nalaze i dalje se redovito opskrbljuju hranom, vodom i drugim potrepštinama te imaju internetsku vezu s članovima svojih obitelji. Roni Krmpotić, zamjenik direktora Zorovic Maritime Servicesa, najveće riječke tvrtke za posredovanje pri zapošljavanju i za obuku pomoraca, ističe kako su u stalnom kontaktu s brodarima te s pomorcima koji se nalaze u Perzijskom zaljevu te da je zasad opskrba brodova i posada redovita.

“Brodovi su u pravilu opskrbljeni zalihama hrane i vode za barem mjesec ili dva, a sukob u Iranu traje kraće od toga, tako da zasad nemamo informacije od naših pomoraca ili putem CROSMA-e da je bilo poteškoća u opskrbi brodova.

Jučer smo komunicirali s jednim od zapovjednika koji nam je rekao da im je stigla opskrba, iako su na sidrištu, više nautičkih milja udaljeni od obale, a još od niti jednog od pomoraca nismo čuli da na brodu ima problema sa zalihama hrane i vode”, rekao je Krmpotić.

Dodao je kako bi eventualnih problema s opskrbom, kao i povratkom pomoraca kućama te odlaskom pomoraca na brodove moglo biti, ako sukob eskalira i potraje duže vrijeme. “Zasad su kompanije pomorcima koji su pred istekom ugovora produžile ugovore, što je većina njih prihvatila, a oni koji su željeli otići kućama uglavnom su već repatrirani, iako ima problema zbog malog broja zračnih luka koje rade.

Svi s kojima smo u komunikaciji i dalje imaju internetsku vezu pa su u kontaktu sa svojim obiteljima i prijateljima. Na usidrenim i privezanim brodovima kompanije su uglavnom izdale upute pomorcima da ne izlaze iz nadgrađa, zasad, srećom, ozlijeđenih nema, a sve skupa je u fazi čekanja hoće li se sukob smiriti i započeti normalno prometovanje Hormuškim tjesnacem.

Zasad niti jedna kompanija, koliko nam je poznato, nije odlučila na brodovima ostaviti minimalno potreban broj članova posade, jer još uvijek svi čekaju što će se dalje događati”, rekao je Krmpotić.

Denis Vukušić, direktor tvrtke Globtik koja zapošljava veći dio pomoraca, također kaže kako zasad nema poteškoća u opskrbi brodova i pomoraca hranom, vodom i drugim potrepštinama. Dodaje i kako je zadnjih dana obavljeno više smjena članova posade, preko zračne luke Muscat, u glavnom gradu Omana.

“Kompanije zasad održavaju puni broj članova posade, još od niti jedne nismo dobili zahtjev za smanjenjem broja članova posade na minimalno potreban broj za sigurnost na brodu. Sve ostalo, opskrba brodova, pa i smjene članova posade, zasad funkcionira”, rekao je Vukušić.

Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, kaže kako zasad postoji tek jedan slučaj pomorca koji se ne može vratiti u Hrvatsku, i to iz Kuvajta, čija je vlada nakon početka sukoba ukinula vize.

“Imamo čovjeka koji se želi iskrcati i doći kući, ali ne može napustiti Kuvajt, jer ne može dobiti vizu. Kuvajt je i inače problem od početka rata, jer tamošnja zračna luka je zatvorena, a najbliža otvorena zračna luka je u saudijskom Dammamu, koji je na velikoj udaljenosti od granice s Kuvajtom”, rekao je.

Članak u cijelosti pročitajte OVDJE.