Viktorija Knežević saborska zastupnica i gradska vijećnica podržala je gradonačelnika Mata Frankovića koji je jučer iznio oštar stav po pitanju taksi prijevoza. Njezino priopćenje prenosimo u cijelosti.

‘Podržala sam inicijativu gradonačelnika Frankovića za izmjene Zakona o prijevozu u cestovnom prometu jer smatram da su potrebne, ali sam istovremeno uputila dopis s nizom dodatnih prijedloga i pozvala ga da zajedno supotpišemo izmjene Prekršajnog zakona koje bi omogućile učinkovitije sankcioniranje prekršitelja. Vjerujem da je ovo prilika da pokažemo kako odgovorni ljudi, iako iz različitih političkih opcija, mogu surađivati kada je u pitanju interes građana Dubrovnika.

U dopisu sam iznijela pet konkretnih prijedloga – od izmjena zakona, preko strožih mjera protiv poreznih i radnih zloupotreba na platformama poput Ubera i Bolta, do tehničkih rješenja kojima bi se ulazak u prometne zone kontrolirao u stvarnom vremenu.

Posebno sam istaknula da tržište prijevoza u Dubrovniku više nije realno otvoreno – ono je pretrpano. Oni koji danas ulaze na tržište najčešće to čine kršeći propise, jer inače ne bi mogli ostvariti ni minimalnu zaradu. Pogotovo to vrijedi za one koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske – kad bi morali poštovati sve propise, s troškovima smještaja i djelatnika, ta se računica jednostavno ne bi isplatila. Problem nije samo broj vozila – problem je što pravila ne vrijede jednako za sve.

Također sam upozorila na zloupotrebe koje svi poznajemo: serijsko otvaranje firmi radi izbjegavanja PDV-a, prijavljivanje vozača na jedan sat, a stvarni rad cijeli dan. Takve stvari se mogu dokazati jednostavnom usporedbom – platforme imaju sve podatke. Samo trebaju htjeti provoditi zakon.

U dopisu sam naglasila i ono što se često zanemaruje – da po odluci Suda Europske unije, Uber i slične platforme nisu samo digitalni posrednici, već se smatraju pružateljima usluge prijevoza, i obvezni su poštovati sve nacionalne i lokalne propise, kao i svatko drugi. U prilogu sam dostavila i pregled važeće regulative EU o tom pitanju. Europska pravila jasno poručuju – inovacije su dobrodošle, ali ne smiju ići na štetu javnog interesa.

Red u prometu nećemo postići zabranama, ni sezonskim mjerama, nego dosljednim provođenjem postojećih zakona. Kada bi svi poslovali po pravilima, tržište bi se samo reguliralo – mnogima se više jednostavno ne bi isplatilo raditi. I to je u redu. Naš je posao da postavimo jasna pravila i ne dopustimo da oni koji ih se drže budu kažnjeni, a oni koji ih izigravaju – nagrađeni.

Ako želimo red, zakon mora vrijediti jednako za sve’, poručila je Knežević.

Prenosimo u cijelosti i njezin dopis gradonačelniku.

Poštovani Gradonačelniče,

Podržavam inicijativu za izmjene Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kad je riječ o povezivanju licenci s vozilima i jačem inspekcijskom nadzoru.

U ovom dopisu želim dodatno predložiti nekoliko konkretnih mjera koje bi mogle pomoći da se uvede više reda na gradskim prometnicama, ali i osigura pravednija tržišna utakmica.

Naime, tržište prijevoza u Dubrovniku je već odavno pretrpano. S obzirom na broj vozila i stvarnu potražnju, ima vrlo malo prostora za nove vozače, osim ako posluju nelegalno, bez dozvola i bez plaćanja svih zakonom propisanih troškova. Tako najviše zarađuju oni koji izbjegavaju pravila, a dodatni problem stvara dolazak vozača iz drugih dijelova Hrvatske, koji zbog visokih troškova smještaja i rada ne bi mogli ostvariti gotovo nikakvu ili bi imali vrlo malu zaradu, kada bi poslovali u potpunosti zakonito.

Drugim riječima, kada bi svi sudionici poslovali po pravilima, velik dio njih se ne bi mogao zadržati na tržištu, jer bi im se to jednostavno – ne bi isplatilo. Tako bi se samim djelovanjem zakona ponude i potražnje smanjio broj vozila na ulicama – i bez dodatnih zabrana ili ograničenja. Poštivanje propisa bilo bi dovoljno da se prometna situacija počne prirodno stabilizirati, pa iznosim sljedeće prijedloge u svrhu ostvarenja tog cilja.

1. Dopuna Zakona o prekršajima – korištenje tehničkih snimki

Smatram da je nužno potrebno dopuniti članak 158. stavak 5. Zakona o prekršajima, kako bi se omogućilo korištenje tehničkih snimki kao dokaza, čak i kada nisu nastale u prisutnosti službene osobe, pod uvjetom da su naknadno pregledane i potvrđene od strane ovlaštene osobe.
Zbog postojeće zakonske nejasnoće, sudovi često odbacuju ovakve dokaze ako okrivljenik istakne da snimka nije sačinjena u prisutnosti službene osobe. Takva sudska praksa nije nezakonita – sudovi u prekršajnom postupku moraju tumačiti zakon strogo i u korist okrivljenika, jer je to temeljno pravilo zaštite ljudskih prava u svim suvremenim pravnim sustavima.
Ovu zakonsku rupu masovno koriste serijski prekršitelji, čime se obesmišljava rad komunalnih redara i inspekcija, te narušava autoritet gradskih odluka, što možete provjeriti sa Vašom komunalnom službom. Rješenje ovog problema ima važnost daleko iznad prometnog konteksta – tiče se nadzora nad odlagalištima otpada, igralištima i drugim javnim prostorima.
U prilogu Vam dostavljam nacrt prijedloga izmjena Prekršajnog zakona koji namjeravam uputiti u saborsku proceduru. Pozivam Vas da ga supotpišemo, kao jedini saborski zastupnici iz Dubrovnika, i time pokažemo da je suradnja na važnim pitanjima iznad stranačkih razlika. Takav primjer političke kulture bez presedana pokazao bi našim sugrađanima da znamo prepoznati trenutke u kojima treba djelovati zajedno – u interesu reda, zakonitosti i zaštite javnog prostora.

2. Sprječavanje poreznih prijevara putem agregatora

Sve češće se događa da agregatori serijski otvaraju nove tvrtke koje posluju samo nekoliko mjeseci, kako bi izbjegli ulazak u sustav PDV-a.
Prema članku 12.a Općeg poreznog zakona, ovakav oblik poslovanja može predstavljati zloupotrebu prava, a nadležna tijela – prvenstveno Porezna uprava i Policijska uprava – imaju zakonske alate da to utvrde, dokumentiraju i procesuiraju.
Dodatno, prema članku 127. Zakona o PDV-u, platforme poput Ubera i Bolta mogu postati solidarno odgovorne za utajeni porez ako su znale ili morale znati za takve porezne prijevare među svojim partnerima.
Važno je istaknuti i da su se u javnosti već pojavile informacije o velikom broju prijava takvih poreznih prijevara, no nadležna tijela još uvijek ne poduzimaju mjere u skladu sa svojim ovlastima. Time se šalje poruka da se zakon ne primjenjuje jednako na sve – što dodatno potiče nelojalnu konkurenciju i urušava povjerenje u sustav.Prema relevantnoj presudi Suda Europske unije (C‑434/15), platforme poput Ubera i Bolta nisu samo digitalni posrednici, već se pravno smatraju pružateljima usluge u području prometa. Zbog toga su dužne poštovati sve nacionalne i lokalne propise koji se odnose na djelatnost prijevoza, uključujući porezne, radne i inspekcijske obveze.Također, Europska komisija je u svojim službenim smjernicama naglasila da razvoj inovativnih oblika poslovanja ne smije ići na štetu javnog interesa, odnosno da se poticanje digitalnih platformi ne može koristiti kao izgovor za zaobilaženje zakona. U prilogu Vam dostavljam sažeti pregled regulative Europske unije koja detaljno pojašnjava pravni status i obveze platformi koje posluju u sektoru prijevoza.

Predlažem da ovu argumentaciju istaknete i u komunikaciji s predstavnicima platformi, kako bi se i s njihove strane uvele mjere koje sprječavaju daljnje zloupotrebe.

3. Obavljanje djelatnosti bez dozvola i prikrivanje radnog vremena vozača

Zabrinjavajuće je koliko subjekata koji obavljaju prijevoz putnika u Dubrovniku nema važeću dozvolu Grada Dubrovnika, pa tako ni obvezu plaćanja pripadajuće naknade. To je jasno vidljivo iz nesrazmjera između broja vozila na terenu i prihoda od dozvola u proračunu. Najčešće se propisi zaobilaze kroz učestalo otvaranje i zatvaranje firmi, koje se rotiraju kao nositelji poslovanja. Platforme ne provode sustavne provjere postojanja svih zakonom propisanih dozvola, iako bi to morale, jer prema presudi Suda EU (u prilogu sažetak), one nisu samo digitalni posrednici, već se smatraju pružateljima usluge prijevoza, pa tako i obveznicima svih nacionalnih propisa koji reguliraju tu djelatnost. Još je ozbiljniji problem model zapošljavanja vozača: brojni su prijavljeni na samo jedan sat dnevno, dok u stvarnosti rade cijeli dan. To se vrlo lako može provjeriti – jer platforme za svaku vožnju izdaju račun s točnim vremenom – usporedbom prijavljenog radnog vremena iz ugovora o radu i stvarnog vremena izdavanja računa, može se točno utvrditi radi li vozač znatno više od prijavljenog.
Ovo je potencijalna socijalna bomba. Veliki broj vozača, ako nastave raditi na ovakav način, nikada neće ostvariti uvjete za minimalnu mirovinu, jer neće skupiti potrebne godine staža. Platforme imaju tehničku mogućnost da to spriječe – ali za sada to vjerojatno prešutno toleriraju, jer im omogućuje veću fleksibilnost i niže troškove.

4. Nezakonitosti u vezi prometne regulacije i diskriminatorni uvjeti

Postojeća odluka o ograničavanju prometa u zoni ima kao što znate ozbiljne pravne manjkavosti.
S jedne strane, zona nije jasno prometno uređena – primjerice, kružni tok koji bi trebao biti ulazna točka još uvijek nije izgrađen. S druge strane, odluka sadrži diskriminatorne odredbe, jer se pojedinim udrugama omogućuje povlašteni status bez jasnih i javnih kriterija. To otvara prostor za pravnu osporivost pred Upravnim sudom, kao što je bio slučaj sa “Paščarom”.
No, rješenje postoji. Predlažem da Grad Dubrovnik implementira napredno tehničko rješenje: povezivanje svih platformi s nadzornim centrom u stvarnom vremenu putem posebnog API-ja. Platforma bi za svaku vožnju unutar zone posebnog režima trebala dobiti dvostruko odobrenje – potvrdu identiteta vozača i potvrdu nadzornog centra da je broj vozila u zoni manji od dopuštenog.Time bi se uspostavila digitalna regulacija pristupa zoni u stvarnom vremenu – rješenje koje do sada nije primijenjeno nigdje u svijetu. Ne trebamo se bojati takve inovacije – Dubrovnik je kroz povijest bio predvodnik u mnogim stvarima, i vjerujem da bi takav sustav bio prepoznat kao primjer dobre prakse. Ako Vašoj IT službi budu potrebna dodatna pojašnjenja, rado ću ih pružiti.

5. Kazne vozačima gradskih firmi – Pravilnik o radu

Situacija u kojoj vozači gradskih firmi odbijaju obavljati vožnje jer poslodavac ne želi preuzeti trošak kazne, predstavlja ozbiljan operativni problem. Predlažem da se u Pravilniku o radu propiše mogućnost da poslodavac snosi trošak kazne u jasno određenim okolnostima, uz uplatu svih pripadajućih doprinosa (kao da je riječ o plaći).
Važno je jasno reći: takva kazna sigurno neće biti porezno priznati trošak. Ali svejedno može biti dozvoljeni izdatak poslodavca, koji – iako nosi dodatne obveze – može biti manji problem nego izazovi koje uzrokuje odbijanje vožnji u ključnim trenucima. Time se stabilizira sustav, a trošak se raspodjeljuje na način koji ne šteti ni poslodavcu ni zaposleniku.

Ako Vaši službenici ili suradnici budu trebali dodatna pojašnjenja vezano za bilo koju od navedenih mjera, stojim na raspolaganju kao gradska vijećnica. Iako mi je odvjetnička licenca trenutno u mirovanju, svoje znanje i iskustvo mogu kao gradska vijećnica staviti besplatno na raspolaganje kako bi unaprijedili kvalitetu javnih politika u interesu građana Dubrovnika.