Prošloga tjedna u Hrvatskom saboru većinom glasova prihvaćeno je izvješće Vlade o broju birača u Republici Hrvatskoj, prenosi N1.

Izvješće se odnosi na broj upisanih u Registar birača te broj birača u deset izbornih jedinica, a izneseno je stanje iz trećeg tromjesečja, odnosno datira od 30. rujna 2025. godine.

U Hrvatskoj je, prema tim podacima, 3.609.130 birača.

Za usporedbu, prema izvješću koje je Vlada podnijela Saboru godinu dana ranije, potkraj 2024. bilo je 3.624.375 birača. U tih godinu dana broj birača smanjen je za 15.245.

Budući da na parlamentarnim izborima imamo deset izbornih jedinica, prosjek za svaku je 360.913 birača. Prema iznesenim podacima sve su unutar tog raspona, a zabilježena odstupanja su – stoji u izvješću – unutar zakonom dopuštenog raspona od pet posto više ili manje od tog broja.

Najmanje odstupanje je 0,73 posto u ‘plusu’ u 4. izbornoj jedinici koja obuhvaća Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju te dijelove Koprivničko-križevačke županije uključujući gradove Đurđevac i Koprivnicu.

Najveće odstupanje od 2,89 posto u ‘minusu’ je u 5. izbornoj jedinici koja obuhvaća Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. Sljedeće najveće odstupanje je u 9. izbornoj jedinici, ali tamo je 2,45 posto birača više od prosjeka. Ta izborna jedinca obuhvaća Ličko-senjsku, Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju te sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije.

Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine Hrvatska je imala 3.871.833 stanovnika. Budući da pravo glasa imaju punoljetne osobe, usporedbom podataka s tog popisa i iz spomenutog izvješća o broju birača ispada da je u Hrvatskoj samo 262 tisuće maloljetnih. A prema podacima s popisa stanovništva, samo u dobi do 14 godina je 552.520 stanovnika.

Nesrazmjer očito postoji i nelogičnost koja iz toga proizlazi, a na koju su upozorili i oporbeni zastupnici u nedavnoj saborskoj raspravi o Vladinu izvješću, tvrdeći da je u Registru birača gotovo 400.000 više upisanih nego što je punoljetnih osoba s pravom glasa.

“Disproporcija u broju birača i stanovnika dovodi u pitanje legitimitet izbora i zaziva reformu registra”, kazao je u toj saborskoj raspravi zastupnik Mosta Ivica Ledenko.

Iz vladajućeg HDZ-a na to su odgovorili kako je riječ o različitim metodologijama te da je sve u skladu s Ustavom i Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ovoj konfuziji pridonose i podaci s kraja 2024. godine, uoči predsjedničkih izbora. Tada je Rješenjem ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zaključen popis birača za te izbore na kojemu je ukupno bilo 3.762.221 birača, od kojih 3.512.226 s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. To je čak 137 tisuća više u odnosu na broj birača koji je tri mjeseca ranije naveden u Izvješću Vlade podnesenom Hrvatskom saboru.