Europski dan svjesnosti o antibioticima (European Antibiotic Awareness Day, EAAD), 18. studenog, je zdravstvena inicijativa Europskog centra za kontrolu bolesti (European health initiative coordinated, ECDC) za potporu nacionalnim kampanjama o racionalnom korištenju antibiotika (1). Organizira se u partnerstvu sa Svjetskim tjednom svjesnosti o antimikrobnim lijekovima, od 18. do 24. studenog, u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije (2). To je globalna kampanja koja svake godine ima za cilj podići svijest o antibioticima i antimikrobnoj rezistenciji tj. otpornosti bakterija na antibiotike, a u svrhu razvoja i primjene najbolje prakse u propisivanju i korištenju antibiotika. Ovogodišnja tema Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima je “Zajedno spriječimo antimikrobnu rezistenciju”.
Antimikrobna rezistencija javlja se kada bakterije postanu otporne na antibiotike, pa lijekovi više nisu učinkoviti u liječenju bakterijskih infekcija, a otporne bakterije preživljavaju i razmnožavaju se. To povećava rizik za teže oblike bolesti sve do mogućeg smrtnog ishoda. Prema procjeni ECDC u Europskoj uniji, Islandu i Norveškoj svake godine umre oko 33 000 osoba od izravnih posljedica infekcije bakterijama koje su otporne na antibiotike (3).
Vanbolnička prosječna potrošnja antibiotika za sustavnu upotrebu u zemljama EU/EEA iznosila je 15,0 DDD (definirana dnevna doza) na 1 000 stanovnika dnevno u 2020. godini. Vrijednosti se kreću u rasponu od 7,1 DDD / 1000 stanovnika dnevno u Austriji do 26,4 u Grčkoj (slika 1) (4). Iste godine vanbolnička potrošnja antibiotika u Hrvatskoj bila je 14,0, te je to najniža potrošnja od 2011. godine. Smanjena izvanbolnička potrošnja antibiotika tijekom pandemijske 2020. godine može biti rezultat manjeg broja pregleda ili manjeg broja oboljelih od infekcija dišnog sustava koje nisu povezane s COVID-19, a kao posljedica uvedenih protuepidemijskih mjera. Usprkos tome, vanbolnička potrošnja makrolida/azitromicina bila je neproporcionalno visoka (5).
Bolnička prosječna potrošnja antibiotika za sustavnu primjenu u zemljama EU/EEA iznosila je 1,6 DDD na 1 000 stanovnika dnevno u 2020. godini; najniža 0,8 u Nizozemskoj a najviša 2,2 u Litvi (slika 2) (4). Iste godine bolnička potrošnja antibiotika u Hrvatskoj iznosila je 1,6; manje nego u predpandemijskim godinama kada je iznosila od 1,7 u 2015. do 1,9 u 2019. godini.
Antimikrobna rezistencija ima globalni značaj, jer neracionalno korištenje antibiotika ubrzava nastanak i širenje bakterija otpornih na antibiotike. To sužava spektar antibiotika dostupnih za učinkovito liječenje bakterijskih infekcija. Neracionalno korištenje antibiotika znači uzimanje antibiotika iz pogrešnog razloga (npr. kod virusnih infekcija, povišene tjelesne temperature …) ili na pogrešan način (npr. kada se skrati trajanje liječenja, kada se ne uzima propisana doza …). Rezultati istraživanja o upotrebi antibiotika u odrasloj populaciji u Dubrovniku to i potvrđuju, jer skoro trećina ispitanika smatra da se antibiotici koriste za temperaturu i kašalj (6).
Ključnu ulogu u smanjenju pojave i širenja otpornosti bakterija na antibiotike imaju pojedinci, zdravstveni stručnjaci i kreatori zdravstvene, poljoprivredne i drugih javnih politika.
