Gradska vijećnica stranke Centar Viktorija Knežević predala je prve dvije primjedbe na prijedloge novih prostornih i urbanističkih planova Grada Dubrovnika, u kojima posebno upozorava na ozbiljnu zamku u tekstu prijedloga GUP-a koja se odnosi na Komolačku dolinu.

Knežević ističe da Komolačka dolina može biti jedan od najvažnijih prostora za budući razvoj Dubrovnika, ali upravo zato ne smije biti prepuštena naknadnim tumačenjima, investicijskoj utrci i principu “tko prvi dođe, prvi zauzme kapacitet prostora”.

„Komolačka dolina javnosti se predstavlja kao veliki prostor širenja grada i kao mogući odgovor na stambene potrebe Dubrovčana. Prema prijedlogu plana, ondje se planira novo naselje za nekoliko tisuća stanovnika, pretežito višestambena gradnja, javni sadržaji, parkovna i komunalna infrastruktura, ali se otvara i mogućnost smještaja većih urbanih atraktora, poput stadiona, kongresnog, sportskog ili trgovačkog centra. To je ogroman pritisak na prostor i zato se već sada mora znati što Komolačka dolina stvarno može podnijeti”, rekla je Knežević.

Upozorava da problem nastaje zbog članka 137. prijedloga GUP-a, u kojem se, kako navodi, izravno priznaje da je prostor ograničen i da su planirani zahvati na području ekološke mreže upitni.

„Pozivam građane da sami provjere članak 137. prijedloga GUP-a. U njemu se navodi da postoji ‘utvrđeni nesrazmjer površina planiranih elemenata GUP-a na području ekološke mreže HR2001010 Paleoombla – Ombla u odnosu na ciljeve očuvanja tog područja’, da ‘planirani elementi prelaze prihvatljivu vrijednost gubitka staništa’ te da su ‘svi planirani elementi na tom području ekološke mreže upitni’. To nije mala napomena u tekstu plana. To je upozorenje da prostor možda ne može podnijeti sve što mu se istodobno želi natovariti”, istaknula je.

Prema njezinim riječima, ako plan sam priznaje da su svi planirani elementi na području ekološke mreže upitni, onda se ne može u istom planu zadržati sve: i novo veliko naselje, i višestambena gradnja, i javni sadržaji, i veliki urbani atraktori.

„Netko mora prije donošenja plana stručno provjeriti što Komolačka dolina stvarno može podnijeti. Ako je kapacitet prostora ograničen, a plan unaprijed ne odredi jasne prioritete, onda se može dogoditi da u provedbi prednost ne dobiju stanovanje, javni sadržaji i javni interes, nego oni projekti koji prvi ishode uvjete ili koji imaju jaču investicijsku pripremu. Drugim riječima, građanima se danas može govoriti o stambenom razvoju, a sutra se može dogoditi da stvarni kapacitet prostora ode u sasvim drugom smjeru”, upozorila je.

Knežević smatra da bi ovakav tekst plana mogao proizvesti upravo ono što Dubrovniku najmanje treba: urbanističku lutriju. „Redoslijed ishođenja uvjeta ne smije biti kriterij prostornog planiranja. Ako prostor ne može podnijeti sve što je ucrtano i opisano, tada plan mora reći što ima prednost. To se ne smije prepustiti budućoj utrci projekata. Komolačka dolina ne smije postati prostor u kojem vrijedi pravilo ‘tko je jamio, jamio je’”, poručila je.

Naglašava da ne traži odustajanje od razvoja Komolačke doline, nego upravo suprotno — ozbiljno planiranje tog prostora. „Komolačka dolina je prevažna da bi se njezin stvarni kapacitet utvrđivao naknadno. Ako taj prostor treba biti budući prostor stanovanja, onda to treba zaštititi već sada. Ako može primiti nekoliko tisuća stanovnika, neka se to stručno dokaže. Ako uz stanovanje može primiti stadion, kongresni centar, sportski centar ili trgovački centar, neka se i to dokaže. Ali ne možemo sve ostaviti otvoreno, a onda čekati da vidimo tko će prvi zauzeti prostor”, rekla je.

Zato je u primjedbama koje je predala Gradu predložila da se prije utvrđivanja konačnog prijedloga PPU-a i GUP-a izradi i javno objavi posebna stručna podloga, odnosno studija nosivog kapaciteta Komolačke doline.

Ta bi studija, smatra, morala odgovoriti najmanje na pitanja koliko stanovnika Komolačka dolina stvarno može primiti, koliko prostora treba ostati za stalno i priuštivo stanovanje, kakav je prometni kapacitet područja i šireg utjecajnog prostora, što mogu podnijeti vodoopskrba, odvodnja i oborinska odvodnja, kakvi su poplavni rizici, kakav je utjecaj na ekološku mrežu Paleoombla – Ombla, koliko javnih i društvenih sadržaja treba za planirani broj stanovnika te može li se uz stanovanje uopće planirati i veće urbane atraktore.

„UPU treba razraditi detalje, ali PPU i GUP moraju unaprijed dati okvir. Ne može se sva odgovornost prebaciti na budući UPU. Ako se već sada zna da je prostor osjetljiv i ograničen, onda se već sada mora utvrditi što je javni prioritet. Za mene je prioritet jasan: stanovanje, javni sadržaji, prometna i komunalna opremljenost, zelena i plava infrastruktura i stvarni svakodnevni život ljudi koji će tamo živjeti”, istaknula je Knežević.

Drugi dio njezinih primjedbi odnosi se na prometnu i komunalnu infrastrukturu, ne samo u Komolačkoj dolini nego i u svim novim razvojnim zonama Grada Dubrovnika.

„Dubrovnik ne smije ponoviti model u kojem se najprije dopusti gradnja, a onda se desetljećima naknadno rješavaju ceste, nogostupi, odvodnja, vodoopskrba, parkiranje, javni prijevoz i javni sadržaji. To smo već previše puta gledali. Zato u GUP i PPU treba ugraditi jednostavno pravilo: nova gradnja ne smije ići ispred infrastrukture”, kazala je.