Peta međunarodna radionica o održivom razvoju otoka održala se od 7. do 9. svibnja u Suđurđu na otoku Šipanu. Radionicu je organizirala Akademija Šipan u partnerstvu s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Sveučilištem u Dubrovniku, uz potporu Grada Dubrovnika i zaklade Stiftung Uberbrucken, a tema joj je bila klimatske promjene i njihov utjecaj na život otočana.
U ime organizatora i domaćina prisutne su pozdravili Bosiljka Schedlich predsjednica Akademije Šipan, izv. prof. dr. sc. Marijana Pećarević, prodekanica za znanost i održivost Sveučilišta u Dubrovniku te Dubravka Smolić Vlaić, voditeljica Službe za prijenos znanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, koji su sudionicima zaželjeli dobrodošlicu na Šipan te uspješan i konstruktivan rad na radionici.
Na početku prve sesije dr. sc. Branka Pivčević Novak, načelnica Sektora za klimatske aktivnosti Uprave za klimatsku tranziciju pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je izlaganje EU akcija za osiguranje klimatske neutralnosti do 2050. dok je Kristijan Futač, voditelj Službe Zajedničkog tajništva Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održao predavanje na temu Ublažavanje posljedica klimatskih promjena u okviru Interreg projekata. Zadnje predavanje u sklopu ove sesije je bilo rezervirano za Vedranu Petrović iz Zavoda za prostorno uređenje Primorsko – goranske županije koja je predstavila izlaganje na temu Iskustva i perspektiva: Ranjivost obalnog područja Primorsko-goranske županije uslijed klimatskih promjena i podizanja razine mora.
Nakon prve sesije uslijedila je sesija gdje su sudionici predstavili izlaganja o tome kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu i morski ekosustav. Prof. dr. sc. Ivo Grgić, s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je izlaganje ne temu Poljoprivreda i klimatske promjene, kako dalje, dok je dr. sc. Sanja Grđan, sa Sveučilišta u Dubrovniku predstavila temu pod nazivom (Ne)vidljiva prijetnja morskim ekosustavima. Na kraju ove sesije, Ivana Kordić i Kristina Dobra, iz Udruge Tatavaka sa Zlarina predstavile su zanimljiv novi
koncept u sklopu predavanja Habitabilnost otoka Zlarina: prvi koraci prema građanskoj znanosti u službi klimatske otpornosti otoka
Zadnja sesija prvog dana radionice je bila rezervirana za sudionike iz inozemstva koji su predstavili primjere dobre prakse suočavanja s klimatskim promjenama kao i opasnosti koje one donose. Tako je Kathleen Thompson, iz Feldheim’s New Energies Foruma predstavila Energetski samodostatan grad Treuenbrietzen u Njemačkoj, Lejla Spahić, viša stručna suradnica iz Sektora za usklađivanje pravnog sustava BiH s pravnom stečevinom EU, iz Direkcija za europske integracije BiH je sudionike upoznala o tome kako se Bosna i Hercegovina suočava s prijetnjom izraženih klimatskih promjena dok je dr. sc. Milica Mandić, s Instituta za biologiju mora u Kotoru govorila od tome kako povećanje temperature utječe na masovnu smrtnost dagnji iz uzgoja.
Drugi dan radionice je bio rezerviran za najmlađe stanovnike otoka te je u sklopu toga održana interaktivna radionica „Climate Pitch“ na kojoj su sudjelovali učenici Osnove škole Ivana Gundulića iz Šipanske luke.
„Projekt je sufinanciran u okviru Javnog poziva za sufinanciranje projekata u području zaštite okoliša i prirode te urbanizma i prostornog planiranja od interesa za Grad Dubrovnik za 2025.“
Radionicu su vodile Ivana Kordić i Kristina Dobra, iz Udruge Tatavaka sa Zlarina, a cilj joj je bio upoznati i educirati učenike o klimatskim promjenama i mogućnostima suočavanja s njima.
Projekt je sufinanciran u okviru Javnog poziva za sufinanciranje projekata u području zaštite okoliša i prirode te urbanizma i prostornog planiranja od interesa za Grad Dubrovnik za 2025.
