Strani brodovi su u prvih pet mjeseci ove godine obavili 163 kružna putovanja Jadranom ili gotovo 8 posto više nego lani u isto vrijeme, a njima je u Hrvatsku došlo i 6,7 posto više putnika ili 221,5 tisuća, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), prenosi HRT.

Ukupno je na kružna putovanja po hrvatskom Jadranu u pet mjeseci ove godine doplovilo 49 stranih brodova-kruzera. To je za oko 9 posto više nego lani, odnosno četiri broda više.

Za 14 posto je veći i broj dana boravka tih brodova u Hrvatskoj (405 dana), a doplovili su pod zastavama 11 zemalja, od kojih najviše sa zastavama Malte, Bahama i Norveške. Brodovi koji plove pod zastavama tih zemalja ostvarili su oko 64 posto svih kružnih putovanja.

Uobičajeno, najviše kružnih putovanja stranih kruzera u pet mjeseci 2026. godine ostvareno je u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije (50,3 posto), koju slijedi Splitsko-dalmatinska županija (24,6 posto), dok su ostala bila u Zadarskoj, Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

To znači i da su, također uobičajeno, najposjećenije luke stranih kruzera u pet mjeseci i dalje Dubrovnik, Split, Zadar, Korčula i naposljetku Šibenik.

Samo u svibnju ove godine bilo je 98 kružnih putovanja stranih brodova ili 18,1 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je putnika na njima bilo za 19,6 posto više, odnosno oko 157,7 tisuća.

Osim u svibnju, od početka 2026. više putovanja stranih kruzera po hrvatskom teritorijalnom moru bilo je i u veljači te ožujku, dok ih je u siječnju i travnju bilo manje.

Hrvatske zračne luke u pet mjeseci 2026. uslužile su ukupno 3,6 milijuna putnika ili 4,2 posto više nego u isto vrijeme 2025., a više putnika bilo je i u svibnju, gotovo 1,5 milijuna, što je porast od 3,3 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, izvijestio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Porast putničkog prometa u zračnim lukama u prvih pet mjeseci 2026. nije pratio i porast operacija zrakoplova (slijetanja i polijetanja), nego ih je bilo 1,7 posto manje ili 40,4 tisuće, a slično kao u svibnju kad je bilo 1,6 posto manje operacija ili 14,4 tisuće.

Trend pada teretnog prometa nastavio se u zračnim lukama i u 2026. godini. U odnosu na pet mjeseci 2025., tereta u tim lukama bilo je 14,3 posto manje, sa nešto više od 3,300 tona, dok je samo u svibnju pad iznosio 22,1 posto, sa 723 tone.

Podaci DZS-a pokazuju da su porast broja putnika u pet mjeseci i svibnju 2026. u odnosu na iste 2025. imale zračne luka Zagreb, Split, Dubrovnik i Zadar, dok su ostalih pet – Pula, Rijeka, Osijek i Brač bile u padu.

U zračnoj luci Zagreb bilo je uobičajeno najviše putnika – u prvih pet mjeseci 2026. imali su 1,7 milijuna, a u svibnju gotovo 446 tisuća, što je za 4 odnosno 2,4 posto više nego u istim mjesecima 2025. godine.

Slijedi zračna luka Split sa gotovo 754 tisuće putnika u prvih pet mjeseci i 406 tisuća u svibnju, što je porast od 3,6 i 2,7 posto, dok je treća zračna luka Dubrovnik sa tek nešto manjim brojkama od 752 tisuće putnika u pet mjeseci i 398,4 tisuće u svibnju i rastom od 5,4 i 5,3 posto.

S važnim porastom broja putnika od po 12 posto i u pet mjeseci 2026. i u svibnju ističe se još zračna luka Zadar.

Sve ostale zračne luke imale su puno manje putnika u odnosu na isto razdoblje 2025.

Među njima se izdvaja zračna luka Osijek koja je imala najveći pad putničkog prometa u prvih pet mjeseci 2026. od 39,2 posto.

Slijedi zračna luka Pula s 19 posto manje putnika te zračna luka Rijeka s njih 3,5 posto manje. Jedina otočna zračna luka Brač u pet mjeseci je imala gotovo 10 posto manje putnika nego u istim lanjskim mjesecima, dok je zračno pristanište Mali Lošinj unatoč lošijem svibnju pet mjeseci završilo s 10,6 posto više putnika odnosno njih 323.