ANALIZA IVICE GRANIĆA: Tko će imati većinu u GV i tko će ući u drugi krug u utrci za gradonačelnika

1400

Kako vidi moguće izborne rezultate lokalnih izbora koji će se održati u nedjelju, 16. svibnja za dubrovačkog gradonačelnika i liste za Gradsko vijeće, shodno dosadašnjem radu, aferama i kampanji prognozirao je za Dubrovnik INsider politički analitičar dr. sc. Ivica Granić.

Dubrovnik će, kao i cijela Hrvatska, za tjedan dana izaći na birališta. Što se kandidata za mjesto gradonačelnika grada Dubrovnika tiče, moglo bi se kazati kako su u igri svi koji su ranije najavili svoju kandidaturu, i koje zainteresirana javnost očekuje. Dakle, za čelno mjesto natjecati će se Mato Franković (HDZ), Ivan Tropan (SDP), Pero Vićan (DDS), Andro Vlahušić (Dubrovnik – naš Grad), Đuro Capor (Srđ je Grad), Maro Kristić (Most), Željko Raguž (Dustra), te kandidatkinja iz ‘drugoga plana’, Ivana Končevski (DP).

Osim što su istaknuli svoju kandidaturu za mjesto gradonačelnika grada Dubrovnika, s izuzetkom Zrinke Raguž, koja je nositeljica kandidacijske liste ‘Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatskih suverenista i Hrvatska stranka umirovljenika’, praktički svi ostali kandidati ujedno su i nositelji kandidacijskih lista za gradsko vijeće, i to Ivana Končevski (Domovinski pokret – DP), Željko Raguž (Dubrovačka stranka – Dustra), Pero Vićan (Dubrovački demokratski sabor – DDS), Andro Vlahušić (Hrvatska narodna stranka-LD, HSLS, Narodna stranka Reformisti), zatim Maro Kristić (MOST), Ivan Tropan (Socijaldemokratska partija Hrvatske – SDP, Građansko liberalni savez – GLAS), te na koncu Đuro Capor (Srđ je Grad, politička platforma Možemo). Osim spomenutih, za mandate u gradskom vijeću grada Dubrovnika natjecat će se i ‘Kandidacijska lista grupe birača Ivica Roko’, koja nije istaknula svoga kandidata za dubrovačkoga gradonačelnika.

Andro Vlahušić vs HDZ

Jedna kandidatura naročito je zaintrigirala lokalnu političku javnost, naime nakon četiri godine u utrci za čelno mjesto grada Dubrovnika, ujedno i najozbiljniji izazivač aktualnom dubrovačkom gradonačelniku, našao se bivši gradonačelnik u dva mandata, Andro Vlahušić.

Zanimljiva je povijest političko – pravosudnih odnosa gospodina Vlahušića i HDZ-a, koja u pojedinim segmentima još uvijek traje, te to svakako zaslužuje ozbiljniju elaboraciju.

Naime, Andro Vlahušić svoju političku karijeru započinje 1997. godine, kada je postao županijski vijećnik, zatim i predsjednik županijske Skupštine, te član županijskog poglavarstva za zdravstvo i socijalnu pomoć. Na prvim izborima održanim nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana postaje zastupnik u hrvatskom državnim Saboru, te sredinom 2001. godine biva imenovan Ministrom zdravstva RH. Nakon dvije godine vraća se u Dubrovnik, te obnaša dužnost predsjednik kluba vijećnika HNS-a u dubrovačkom gradskom vijeću. U svojoj ranoj političkoj fazi čak je dva puta gubio izbore od predsjednice HDZ-a Dubravke Šuica, da bi na koncu ipak pobijedio 2009. godine, te tako, po prvi puta, postao gradonačelnik grada Dubrovnika. Pobjedu je potvrdio i drugi put, i to 2013. godine, pobijedivši u drugom krugu tadašnjega HDZ-ovog kandidata Tea Andrića. Kuloarima se šuškalo kako je Vlahušić do te pobjede došao uz iznimnu pomoć i suradnju s krticama unutar HDZ-a, ali i uz pomoć jednog viđenijeg političara iz Primorja, ljudi su u šali znali govoriti kako je profunkcionirala ‘primorska veza’. Krtice su učinili sve ne bi li njihov kandidat, Teo Andrić, bio poražen na izborima, a u prilog toj tvrdnji ide i činjenica kako je HDZ bio poražen čak i u svojim tradicionalnim izbornim utvrdama, poput recimo Gornjih sela, zatim Komolca, čak je Andrić loše prošao i u Mokošici, što se do tada smatralo praktički nemogućim. Tijekom obnašanja drugog gradonačelničkog mandata Andro Vlahušić, obzirom da nije kontrolirao gradsko vijeće, nastavlja na konsenzualnom modelu surađivati s HDZ-om, u kojem su tada ključnu riječ imali viđeniji zastupnici poput Antuna Kisića, Nika Bulića, Dubravke Marunčić, akademika Kršinić i tako dalje.

U slučaju da Andro Vlahušić za tri tjedna postane po treći puta dubrovački gradonačelnik, a HDZ preuzme kontrolu nad gradskim vijećem, takva suradnja definitivno neće biti moguća. Naime, Vlahušić ima običaj nekadašnju HDZ-ovu vodeću nomenklaturu (Kisić, Kršinić, Marunčić, Bulić itd.) afirmativno nazivati ‘pristojnim i kulturnim HDZ-om’, za razliku od aktualnog vodstva te stranke u gradu Dubrovniku, koje on vrlo podcjenjivački časti epitetima poput ‘primitivni HDZ Branka Bačića’, koji vode ‘tri bačićeva patuljka’, misleći pritom na Mata Frankovića, Blaža Pezu i Marka Potrebicu. Po tvrdnjama Andra Vlahušića oni su ‘nesposobni’, ‘potkapacitirani’, ‘neznalice’, ‘primitivni’, ‘nesvjesni problema u kojima grad živi’, te još cijeli niz sličnih difamacija i krajnje degutantnih kvalifikacija. Hoće li mu ili neće takva izborna retorika donijeti određene probitke, odnosno glasove birača, ostaje za vidjeti.

Rušenje proračuna i politička eliminacija Vlahušića

No, bilo kako bilo, tih godina, a radi se o 2013. i 2014. godini, upravo taj trojac konačno preuzima dubrovački HDZ. Jedan od prvih političkih poteza, vjeruje se pod utjecajem i po nalogu Frana Matušića, bio je konačna politička eliminacija Dubravke Šuice i njezinih ljudi unutar lokalnog HDZ-a, u čemu su uspjeli.

HDZ 2014. godine prvi put ruši gradski proračun, a aktualni dubrovački gradonačelnik Franković tada postaje predsjednik gradskog vijeća. Oko smisla i svrhe rušenja gradskog proračuna javnost je ostala podijeljena, te slijedom toga, naredne 2015. godine, HDZ ipak gubi od gospodina Vlahušića. No, nisu se predavali, te su opet naredne godine, dakle drugi put, srušili proračun, nakon čega, po sili zakona, gospodin Vlahušić biva primoran na abdikaciju. Naknadno je na snagu stupio i čuveni ‘Lex Vlahušić’ slijedom čega Andro Vlahušić biva maknut u stranu na rok od četiri godine, sve do ove kampanje kada se, kako vidimo, ponovo kandidirao.

Istraživanje javnog mišljenja i prognoze rezultata

Na žalost, kada je u pitanju lokalna dubrovačka politička scena, nemamo nekih ozbiljnijih istraživanja od strane vodećih hrvatskih agencija, te su promatrači primorani osloniti se na nekoliko anketa provedenih od strane nekoliko dubrovačkih portala. Naravno kako je pravo pitanje koliko su te ankete zapravo vjerodostojne, rezultati anketa na portalima prije svega su projekcija afiniteta i političkih preferencija čitateljstva tog portala. No, osim spomenutih anketa osloniti se možemo i na ‘vox populi’, te dijelom i na analizu proteklih kampanja, odnosno niza ranijih izbornih rezultata. U sinergiji, svi ti čimbenici mogli bi poprilično točno prognozirati ishod narednih lokalnih izbora u gradu Dubrovniku.

Franković povećava prednost i vjerojatno ide u drugi krug

Aktualni dubrovački gradonačelnik u ovom trenutku zasigurno vodi u utrci za mjesto gradonačelnika grada Dubrovnika, trenutačno bi, u prvom izbornom krugu, mogao računati na potporu od preko 30 posto glasova birača, što je i inače (otprilike) već tradicionalna HDZ-ova stabilna baza u Dubrovniku, koju je zapravo jako teško i izgubiti. Moguće je da Mato Franković u zadnjem tjednu kampanje nešto i poveća svoj rejting, sve bi moglo ovisiti i o izbornoj kampanji, njezinom intenzitetu, zamahu, kvaliteti, i programu.

Drugo mjesto u prvom krugu

Za drugu poziciju u prvom izbornom ciklusu vjerojatno će se voditi prava mrtva utrka. Na tu poziciju cilja Andro Vlahušić, i to s pravom, jer kao iskusan političar zna kako u prvom izbornom krugu može računati na biračku potporu od 15 do 17 posto glasova birača.

No, za vrat će mu svakako puhati Ivan Tropan, kandidat SDP-a i GLAS-a, pretpostavka je kako će razlika biti u svega tri – četiri posto na strani jednoga ili drugog. Vlahušić je kandidat dobro poznat dubrovačkoj javnosti, dva puta je obnašao gradonačelničku dužnost, bivši je ministar, konstantno je u javnom prostoru, vodi kampanju 365 dana u godini, te je slijedom svega ostavio golem trag u dubrovačkoj lokalnoj politici. Sve to Ivan Tropan nije, radi se praktički o posve nepoznatom, nebrendiranom kandidatu, što je u političkoj komunikaciji ključni, čak presudni nedostatak. S druge strane Ivan Tropan je, za razliku od Vlahušića, kandidat velike stranke, nekompromitiran je i novo je političko lice, te bi mu to zaista moglo donijeti određene benefite koji bi ga plasirati na drugu poziciju. Teško, ali nije nemoguće.

Nešto značajniji rezultat mogao bi upisati i iskusni Pero Vićan (DDS), koji već tradicionalno zna, možda čak u jedan ili dva posto, na koliku potporu biračkog tijela može računati. Radi se o kandidati interesne grupacije birača, svakako ne bi bilo iznenađenje ako bi osvojio od šest do osam posto glasova birača. Slična logika može se primijeniti i na Đura Capora (Srđ je Grad), i on definitivno može računati na sličnu biračku potporu, dakle na stabilnih otprilike pet – šest posto glasova birača.

Svi ostali kandidati vrlo vjerojatno neće ubilježiti značajniji plasman, njihovi rezultati bi se mogli se kretati na razini otprilike dva do pet posto glasova birača. Maro Kristić (MOST) sa svojom centrističkom politikom mogao bi privući dva do četiri posto, Željko Raguž (Dustra) također dva do četiri posto, Ivana Končevski (DP) jedan do dva posto. Radi se o tzv. ukrasima demokracije, naime tim kandidatima je, naravno, jasno kako nemaju osobite izglede, no njihova kandidatura ipak ima smisla, jer se kandidat može natjecati i zbog tzv. neizbornih ciljeva. Naime, osim maksimalističkih, umjerenih ili minimalističkih izbornih ciljeva, kandidat može ‘igrati’ i na ‘neizborne ciljeve’, u konkretnom slučaju to bi značilo kako kandidati svojom kandidaturom za gradonačelničko mjesto, prisutnošću u medijima i tako dalje, smatraju kako će na taj način pomoći boljem plasmanu ‘svojih’ lista za gradsko vijeće, što je definitivno točno.

Tko su birači vodećih kandidata

Mato Franković u prvome krugu svakako će ubilježiti značajniju prednost. On ima veću, ključnu, potporu među starijom i ozbiljnijom populacijom, koja je sklona tradicionalnom, svjetonazorski demokršćanskom HDZ-u, radi se o populaciji pedeset i više godina, naročito među populacijom 60 i više godina. Gospodin Franković u tom segmentu biračkog tijela može računati na golemu potporu, veću možda čak i od 60 posto glasova. To ne znači kako aktualni dubrovački gradonačelnik ne može računati i na glasove mlađe populacije, no ona je među populacijom od 30 do 50 godine svakako nešto manje, a među populacijom od 20 – 30 godina vjerojatno najmanja. K tome, službenu potporu gospodinu Frankoviću dali su i umirovljenici (Olga Muratti – HSU), zatim i HRAST (Krešo Marković), uz njega je tradicionalno i braniteljska populacija, slijedom čega se može izvesti (realan) zaključak kako se Matu Frankoviću smiješi i drugi gradonačelnički mandat. Također, Mato Franković već obnaša dužnost gradonačelnika, dakle nije riječ o izazivaču nego o branitelju pozicije, u boljoj je poziciji, naime sva istraživanja pokazuju kako je poziciju lakše obraniti nego istu osvojiti.

Andro Vlahušić na izbore izlazi s malo većom potporom mlađih glasača. No, Vlahušić je ipak pripadnik ‘stare garde’, te i on može računati na određenu potporu među biračima srednjih i starijih godina. Kao kandidat političke ljevice također može računati i na značajniju potporu nacionalnih manjina, što nikako nije zanemarivo, a ciljna skupina svakako mu je i visoko obrazovanija, svjetonazorski lijeva publika.

Projekcije drugog kruga izbora

Ako bi u drugom izbornom krugu došlo do sraza između Mata Frankovića (HDZ) i Ivana Tropana (SDP), Franković i HDZ mogu najviše priželjkivati baš takav scenarij. Pretpostavka je kako bi gospodin Franković u drugom izbornom krugu pobijedio, i to uvjerljivo, gospodina Tropana. U drugom izbornom krugu bi se značajan, vjerojatno golemi, dio birača Mara Kristića (MOST), Željka Raguža (Dustra), Pera Vićana (DDS), i Ivane Končevski (DP) vrlo vjerojatno priklonio Matu Frankoviću, a tek manji dio Tropanu. Dakle, potencijal rasta u drugom izbornom krugu Mata Frankovića značajno je veći od potencijala rasta Ivana Tropana, a to je ključno. Ivan Tropan bi mogao računati na značajniji dio birača iz prvoga kruga koji su glas dali Andru Vlahušiću i Đuru Caporu. Također je izgledno kako bi ovakvim razvojem situacije značajan broj birača apstinirao od izbora. Ukratko, s velikom sigurnošću može se tvrditi kako bi Mato Franković pobijedio ne samo Ivana Tropana, nego i sve druge kandidate s kojima bi se natjecao u drugom izbornom krugu, osim Andra Vlahušića. Tu će o pobjedniku odlučivati foto finiš, dakle vodit će se bitka ‘prsa o prsa’.

Franković vs Vlahušić

Ako se u drugi izborni krug, što je ipak najizglednije, plasiraju Mato Franković i Andro Vlahušić, oni u drugi krug definitivno neće ući izjednačeni, Franković će zasigurno imati značajniju prednost prvoga kruga, možda veću čak i od 15 posto. No, to ne smije zavarati Mata Frankovića i njegov izborni stožer, jer se ipak ne može govoriti o situaciji kada prvoplasirani kandidat značajnom prednošću ‘sve odradi u prvom krugu’, a drugi krug je ‘čista formalnost’. Njegovim izbornim stratezima bi bilo mudro voditi se logikom da su kandidati u drugi izborni krug ušli gotovo sasvim izjednačeni, jer će nakon drugoga kruga biti upravo takvi rezultati: pretpostavka je kako će o budućem dubrovačkom gradonačelniku odlučiti svega nekoliko postotaka. Naime, nije realno očekivati rasplet situacije kao na zadnjim lokalnim izborima, kada je Mato Franković u drugom izbornom krugu hametice sa 58,45 naprama 36,7 posto potukao blijedog Valentina Dujmovića (HNS), koji je u igru zbog ‘Lex Vlahušić’ ubačen kao rezervne s klupe. Andro Vlahušić je stara i iskusna politička ‘zvijer’, on nije beskrvni ‘biljojed’ poput Valentina Dujmovića, a ne treba smetnuti s uma niti činjenicu da je u zadnjem srazu ovoga dvojca pobjedu upisao upravo Vlahušić (s dogradonačelnicima Željkom Ragužem i Tatjanom Štimac Bončić), a Mato Franković (s dogradonačelnicima Blažom Pezom i Sanjom Putica) ostao kratkih rukava, i to za ukupno, slovom i brojkom 462 glasa.

Zaključno, nitko s velikom sigurnošću ne može prognozirati ishod drugog kruga izbora za gradonačelnika grada Dubrovnika, sasvim je izgledno kako će biti vođena borba ‘prsa o prsa’, a pobjednika će odlučiti foto finiš. Ili, što bi se narodski kazalo, svaki glas biti će važan. Realno je, u slučaju ovakvog rasplet situacije u drugom krugu, očekivati i nešto veći izlazak birača.

Gradsko vijeće

Sasvim je jasno kako u novom gradskom vijeću nitko neće imati većinu. No, tko bude imao potporu 11 vijećnika, ima većinu i može mirno vladati Dubrovnikom. Izgledno je kako će najbolje plasirana lista biti lista ‘HDZ, Hrvatski suverenisti, Hrvatska stranka umirovljenika’, koji bi mogli završiti izborno natjecanje s osvojenih sedam do osam mandata, tj. vijećnika, što bi bilo u skladu s dosadašnjim rezultatima te stranke na gradskoj razini. ‘Dustra’ nositelja Željka Raguža ili lista ‘HNS – LS, HSLS, NS Reformisti’ nositelja Andra Vlahušića, vjerojatno će dijeliti drugu ili treću poziciju po uspješnosti u gradskom vijeću, sa osvojenih dva ili tri mandata. Dojam je kako je Raguž pristupio krajnje ozbiljno izborima složivši respektabilnu listu s novim akvizicijama Emirom Spahićem i Karlom Đurašićem, te njihov plasman na drugo mjesto ne bi bio nikakvo iznenađenje, kao što ne bi bilo nikakvo iznenađenje plasman na drugo mjesto i liste koju ‘nosi’ Andro Vlahušić.

Što se tiče ostalih mjesta u novom gradskom vijeću, moglo bi se kazati kako se zapravo i ne očekuju veća iznenađenja niti odstupanja od sastava zadnjega, netom raspuštenog gradskog vijeća. Naime, osim spomenute tri liste vjerojatno će u budućem gradskom vijeću participirati i vijećnici Vićanovog DDS-a sa dva vijećnika, zatim lista ‘SDP, GLAS’ sa vjerojatno također dva vijećnika, zatim lista ‘Srđ je grad’ koji vodi Đuro Capor sa jednim ili dva vijećnika, te lista ‘MOST’ koju predvodi Maro Kristić sa jednim ili dva vijećnika. Unatoč relativnoj popularnosti na nacionalnoj razini nije realno očekivati ulazak u gradsko vijeće članova ‘Domovinskog pokreta’ nositeljice Ivane Končevski, naročito zbog činjenice da u kampanji praktički ne postoje. Na koncu, zbog građanskog inata, ali i inata članova navijačke skupine Torcida, moguć je ulazak u gradsko vijeće i nositelja kandidacijske liste grupe birača Ivice Roka, što bi na neki način buduće gradsko vijeće u dobroj mjeri estradiziralo.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *