FOTO/VIDEO Sjećanje na 36 palih imotskih vitezova i deblokadu Golubovog kamena

1321

Danas se u Trstenom obilježavala 26. obljetnica podizanja spomen obilježja, trajnog spomena palim imotskim vitezovima i 31. obljetnica deblokade Golubovog kamena. Priča o Golubovom kamenu samo je jedna od svjedočanstava imotskog domoljublja i bitaka na Južnom bojištu.

Dubravko Šumanović, u ime koordinacije braniteljskih udruga iz Domovinskog rata s područja Imotskog prvi se obratio okupljenima.

-Čast mi je danas biti ovdje. Golubov kamen je bila dominantna kota koja je značila puno za Dubrovnik, žila kucavica, put iz kojeg se dolazilo i ulazilo iz Dubrovnika. Četnici su htjeli tuđe, mi smo branili svoje. Mi smo branitelji, ratnici, to smo dokazali svojim životima koje smo stavili na raspolaganje domovini u najpotrebnijim trenucima. Ovaj spomenik svjedoči o 36 poginulih Imoćana. Iznimno mi je drago što ovdje danas vidim velik broj naše djece i nadam se kako će za budućnost ovaj spomenik biti zalog upravo njima, ono što su naši branitelji bili spremni dati za našu slobodu, za Hrvatsku, svoj život.

U ime udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Dubrovnika Varina Jurica Turk kazala je kako želi da ovaj skup ima budućnost.

-Kao povjesničari u Muzeju trudimo se očuvati sjećanje na Domovinski rat i njegovim izučavanjem i skupljanjem građe ostaviti istinu zapisanu za buduće generacije. Taj trud nadam se, ostat će za budućnost. Dubrovčani pamte što su Imoćani napravili na Južnom bojištu i nikada neće biti zaboravljeni.

-Neraskidiva je ta veza između imotske krajine i Trstenoga, povezana je brojnim faktorima, počevši od žrtve 36 imotskih sokolova. Uvezana je pjesmama naše pokojne pjesnikinje Petričević Enić, rođene Imoćanke udate u Trsteno. Uoči ove obljetnice smo obnovili i spomenik krunidbe kralja Tomislava. Obnova spomenika nije samo vizualnog karaktera, nego znak da brinemo o našoj baštini, kulturi i nasljedstvu, kazao je ovom prigodom Antun Bošković, u ime MO Trsteno i Zavičajnog kluba Imoćana u Dubrovniku.

-Često ćemo čuti u današnjim vremenima kako prošlost treba ostaviti iza sebe i ne trebamo se njome zamarati, okrenuti se budućnosti. To nije točno. Narod koji se ne ponosi svojom prošlošću i ne spominje svoje heroje, ne sjeća se svoje žrtve, to je izgubljen narod. Taj narod gubi sadašnjost, budućnost i suverenost. Uvjeren sam sudeći po broju sudionika ovog skupa i novim mladim licima da hrvatski narod na ovom tlu nikada neće zaboraviti žrtvu. Isto tako kažu kako ne treba biti emocionalan, nego uključiti zdravi razum. U vremenima ratnih zbivanja da su naši branitelji uključili zdravi razum, gledali svoj interes, emocije pospremili u ladicu, Hrvatske ne bi bilo. Zato, mladi ljudi poput mene, rođeni poslije Domovinskog rata moraju znati koja su bila ključna načela: hrabrost, odlučnost i poštenje.

-Često se sjetim nekih događaja iz Domovinskog rata, ali kako je danas obljetnica deblokade Golubova kamena, u ono vrijeme simbola straha, ali i prkosa i ponosa koji se osjećao među nama, ispričat ću vam ovo: Bio je to jako vruć dan, napet, izazovan za sve postrojbe koje su se kretale u tom pravcu. Puzeći smo se kretali prema Golubovom kamenu, u jednom momentu sam se okrenuo prema Mladenu Aračiću koji nije puzao nego hodao. Bili smo vidljivi tenku koji je stalno pucao po nama, a on se samo nasmijao i upro prstom u mene. To je prkos i ponos…Mladen je svoj mladi život položio na Osojniku u desetom mjesecu. Želim reći kako je to bila skupina hrabrih ljudi, ne samo njih 36, nego i ostalih koji su bili pripadnici Imotske bojne, a nisu bili Imoćani. I njima treba odati dužan spomen i zahvalnost, kazao je imotski gradonačelnik i jedan od pripadnika imotske bojne Ivan Budalić.

Budalić se zahvalio gradonačelniku Frankoviću i Gradu Dubrovniku na povelji prijateljstva koja je potpisana ove godine između dvaju gradova.

Na kraju se mnogim okupljenima danas u Trstenom obratio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

-Cijelo vrijeme se kroz govore provlači sjećanje, pamćenje i to da ne smijemo zaboraviti. Kultura sjećanja je vrlo bitna. Ne smijemo zaboraviti one koji su dali živote za našu domovinu. Sjećanje nas poziva i na oprez kako se nikad više nešto slično ne bi ponovilo. To je ono što je bitno. Zato se moramo nastavljati okupljati ne samo iduće nego i idućih sto godina i biti ponosni na one koji su dali svoj život za obranu Hrvatske. Vrlo često posljednjih godina u javnom prostoru promišlja se o tome koje su oznake i koji su simboli ispravni, a koji neispravni. Odgovor ne treba tražiti predaleko, u bliskoj našoj povijesti su odgovori dati. Ispravni simboli su oni koji su nas branili, a neispravni oni koji su nas napadali.

Potom su se polagali vijenci i svijeće na spomen obilježju palih imotskih branitelja, a misa zadušnica je održana u crkvi svetog Vida.

Tko je sve nazočio današnjem komemorativnom skupu, pogledajte u našem videu i fotogaleriji.

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *