Gradska vijećnica stranke Centar Viktorija Knežević predala je novi set primjedbi na prijedloge PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika, u kojima upozorava da kombinacija velikog broja budućih UPU-ova, neujednačenih smjernica i novog zakonskog pravila od tri godine može otvoriti ozbiljan prostor za investitorski pritisak. „Problem nije samo u tome što se u novom GUP-u predviđaju 32 UPU-a. Problem je što se previše toga ostavlja za kasnije, a novi Zakon o prostornom uređenju u članku 208. upravo to ‘kasnije’ čini puno opasnijim nego prije”, rekla je Knežević.

Pojasnila je da je UPU urbanistički plan uređenja, odnosno manji i detaljniji plan za pojedino područje. Takvi planovi su potrebni, ali ne smiju biti izgovor da se najvažnije odluke o prostoru odgode. „UPU sam po sebi nije problem. Problem je kada GUP za previše važnih područja kaže: to će se riješiti UPU-om. Ako Grad te UPU-ove ne donosi na vrijeme, a smjernice su pritom slabe ili neujednačene, onda više ne govorimo samo o sporosti sustava. Govorimo o riziku da se odluke o prostoru počnu donositi pod pritiskom onih koji imaju najviše interesa, novca i vremena”, istaknula je.

Knežević posebno upozorava na članak 208. Zakona o prostornom uređenju, koji uređuje iskaz interesa investitora za neopremljeno građevinsko područje. „Ne tvrdim da investitor može graditi što god želi. Ali zakon sada kaže da investitor može podnijeti iskaz interesa, a ako Grad u roku od tri godine ne donese UPU ili ne opremi područje osnovnom infrastrukturom, investitor dobiva puno jaču poziciju. To je pravilo koje se ne smije ignorirati kod donošenja GUP-a”, rekla je.

Prema njezinim riječima, upravo zato je opasno donositi plan u kojem se velik broj područja ostavlja za buduće UPU-ove, a smjernice za te UPU-ove nisu jednako jasno postavljene. „Scenarij je vrlo jednostavan. Danas kažemo: to ćemo riješiti UPU-om. Onda UPU ne donesemo na vrijeme. Onda dođe investitor i kaže: ja ću financirati plan i infrastrukturu. A mi smo u GUP-u ostavili maglu. To je recept za urbanistički kaos”, poručila je Knežević.

Upozorava da u prijedlogu planova smjernice za sve UPU-ove nisu jednako razrađene. „Za neka područja pravila su detaljna. Za druga su puno općenitija. Negdje se jasno govori o cestama, infrastrukturi, zelenim površinama, javnim sadržajima i zaštiti prostora. Negdje toga nema dovoljno. Upravo ta razlika može kasnije postati prostor za zloupotrebe”, navela je.

Knežević naglašava da ne traži da svaki UPU bude isti. „Nije isto planirati povijesnu jezgru, stambenu zonu, turističku zonu, gospodarsku zonu ili pomorsko dobro. Ali za svaki UPU mora biti jasno što je provjereno i koja pravila mora poštovati. Ako negdje treba propisati cestu, parking, odvodnju, zelene površine, vrtić, školu ili zaštitu prostora, onda to mora pisati sada, a ne onda kada se već pojavi konkretan investitor”, rekla je.

Zato traži da Grad prije konačnog prijedloga planova javno objavi preglednu tablicu svih 32 UPU-a. „Građani moraju na jednom mjestu vidjeti kojih je to 32 UPU-a, za koja područja se donose, što se njima ostavlja za kasnije i koja pravila moraju poštovati. Ne može se od građana očekivati da sami kopaju po desecima članaka i karata kako bi shvatili što se stvarno odlučuje sada, a što se prebacuje u budućnost”, istaknula je.

Podsjetila je i na svoj raniji prijedlog da se u PPU i GUP ugradi pravilo da nova gradnja ne smije ići ispred infrastrukture. „Ako se razvoj ostavlja za buduće UPU-ove, onda barem osnovna pravila moraju biti jasna odmah. Nema ozbiljne nove gradnje bez cesta, odvodnje, vodoopskrbe, parkiranja, javnog prijevoza i osnovnih javnih sadržaja. Dubrovnik ne smije opet prvo dopustiti gradnju, a onda godinama krpati posljedice”, poručila je.

Istaknula je da 32 UPU-a bez jasnih smjernica nisu samo administrativna odgoda. „U kombinaciji s pravilom od tri godine, to može postati pozivnica za investitorski pritisak. Ako Grad ne napiše pravila igre sada, kasnije će ih pokušati pisati drugi. Zato 32 puta ‘riješit ćemo kasnije’ nije odgovorno planiranje. To je rizik koji Dubrovnik ne smije prihvatiti”, zaključila je Knežević.