Danas su u Općoj bolnici Dubrovnik na konferenciji za medije predstavljeni rezultati istraživanja koje je Poliklinika za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Opće bolnice Dubrovnik provela u suradnji s  Dubrovačko-neretvanskom županijom i svim srednjim školama s područja županije na temu povezanosti COVID-19 pandemije i depresije, anksioznosti i stresa kod adolescenata. Na konferenciji su govorili dr Marijo Bekić, Maja Hatvalić Capurso, Silva Capurso i dr Davor Grilec.

Tijekom pandemije COVID-19 u Poliklinici za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih višestruko je povećan broj djece s ponašajnim i mentalnim teškoćama. Zbog zabrinjavajućeg trenda provedeno je istraživanje među srednjoškolcima Dubrovačko- neretvanske županije o povezanosti COVID-19 pandemije (zabrinutosti za zdravlje,  školovanje, društveni život i ekonomski status, kao i broja samoizolacija, preboljenja,  hospitalizacija i smrti bliskih osoba) s depresijom, anksioznošću i stresom kod adolescenata u  Dubrovačko-neretvanskoj županiji.  

Rezultati su pokazali da iskustvo s COVID-19 pandemijom ima značajan efekt na aspekte psihičke dobrobiti dubrovačkih adolescenata.  

– Ulazimo u treću godinu pandemije koronavirusa. Bez obzira na određene oscilacije, ona je još uvijek tu i biti će još neko vrijeme. Takozvano novo normalno utjecalo je na ekonomski, politički i društveni život, na zdravstveni sustav. Posljedice i kombinacije toga svega su utjecale i na zdravlje i razvoj naših ugroženih skupina, a kao što znamo razdoblje srednje škole je povezano ne samo s fizičkim nego i psihičkim sazrijevanjem osobe., kazao je uvodno ravnatelj OB Dubrovnik, Marijo Bekić.

– Zbog problema koji su bili vidljivi prilikom dolaska i upisa djece u Polikliniku za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih odlučili smo se baš u ovoj skupini u kojoj se pokazalo da ima najviše emocionalnih poteškoća i da je tu najveći porast napraviti istraživanje i vidjeti je li to povezano sa koronavirusom. U istraživanju su sudjelovale sve srednje škole s područja DNŽ, ukupno 1115 učenika. Najviše učenika u istraživanju je prvi razred srednje škole, a najmanje iz četvrtog. Prosječna dob je 16 godina, a svi učenici su u rasponu od 14 do 19  godina. Adolescenti se najčešće povjeravaju prijateljima, zatim majci, ocu, ostalim članovima obitelji, dok su nastavnici i stručne osobe najniže rangirani, kazala je Silva Capurso, savjetnica Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih.

-Mladi se najčešće o koronavirusu najviše informiraju preko obitelji i prijatelja, tek u malom postotku preko društvenih medija i televizije., dodala je Capurso.

Medijima se obratio i Davor Grilec, voditelj Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih.

– Na tragu cijelog ovog istraživanja i povezanosti negativnih utjecaja pandemije koronavirusa i cijelog niza aspekata, od samoizolacije, online školovanja, izloženosti bolesti, različitih restruktivnih mjera koje su se provodile, izloženosti bolesti ukućana i članova obitelji s težim kliničkim slikama ili smrtnim ishodima su očeivano negativno utjecale na mentalno zdravlje mladih koji su bili ispitani. Da bi to bilo validno, koristili smo standardiziranu skalu za mjerenje depresije, anksioznosi i stresa. Iz skale smo mogli vidjeti da su djevojke u prosjeku pokazale više vrijednosti od normalnih u sve tri mjere, depresije, anksioznosti i stresa, za razliku od mladića koji nisu imali povišene vrijednosti u sva tri aspekta psihološke dobrobiti i tu se djevojke i mladići značajno razlikuju.  Zaključno možemo vidjeti da učenici kojima je netko preminuo imaju višu depresivnost, zatim sudionici koji su imali više samoizolacija ili su preboljeli COVID-19, imali su veću razinu ansioznosti.

Cijelu konferenciju pogledajte u našem videu: