Korupcija nas koštala 8,5 milijardi eura, Vlada daje 76 milijuna kuna da je suzbije

470

Vlada kreće u borbu protiv korupcije. Doduše, teško je tako zaključiti nakon kratkog predstavljanja Akcijskog plana sprječavanja korupcije, a koji je jučer na Vladi iznio Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave.

Akcijski je plan, naime, provedbeni dokument koji bi trebao označiti početak provođenja desetogodišnje Strategije sprječavanja korupcije.

Prema tom planu koji je donesen za razdoblje od 2022. do 2024. (čak devet mjeseci nakon što je u Saboru usvojena Strategija za razdoblje od 2021. do 2030.) za sprječavanje će korupcije u nešto više od dvije godine biti uloženo 76 milijuna kuna.

Čak 206 aktivnosti
“U Akcijskom planu predviđeno je 206 konkretnih aktivnosti u području lokalne i područne samouprave, poslovnog sektora, javnih financija, pravosuđa, zdravstva, sporta, poljoprivrede, civilnog sektora”, najavio je Malenica te dodao da će provedbu mjera pratiti Savjet za sprječavanje korupcije koji će i “godišnje podnositi izvješće o provedbi Akcijskog plana te predlagati eventualne izmjene i dopune”, najavio je ministar Malenica. I time stavio točku na ono što je imao reći o ovom važnom dokumentu.

Važnom jer je korupcija, kao i njezina percepcija, široko raširena pojava u Hrvatskoj. Nacija smo u kojoj se doktorima i medicinskim sestrama još uvijek nose pokloni (kava, skupa pića, bombonijere), kao da nam oni čine uslugu jer su nas pregledali ili liječili. No to je manje zlo.

Daleko je gore ono čemu svjedočimo na gotovo mjesečnim razinama – uhićenjima političara i visokopozicioniranih osoba iz javnog sektora i državne uprave zbog raznih korupcijskih afera (pogodovanja, namještanja poslova, odavanja službenih podataka za “sitnu” proviziju…). Zašto je korupcija u Hrvatskoj tako raširena jasno je i vrapcima na grani – posljedica gotovo da i nema.

Ne čudi stoga da su u istraživanju percepcije korupcije, koje je Ministarstvo pravosuđa provelo uoči donošenja Strategije, građani jasno rekli da u borbi protiv nje najviše vjeruju civilnom društvu, a najmanje sudovima, pučkom pravobranitelju i policiji. Građani, dakle, ne vjeruju onima koji bi trebali biti stupovi borbe protiv korupcije.

Kako se procjenjuje da nas korupcija košta oko 8,5 milijardi eura godišnje, odnosno oko 13,5 posto BDP-a, Akcijski plan sprječavanja zaslužuje sigurno više od minute vremena ministra pravosuđa. Umjesto toga na stranice su Vlade zalijepili konfuzni dokument s gotovo 200 strana teško preglednih tablica.

U njemu se za posebne ciljeve navodi: Jačanje institucionalnog i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, jačanje sustava integriteta i upravljanje sukobom interesa, jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave te podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti.

Za kampanju 4,9 mil. kuna
Primjerice, za jačanje administrativnih i financijskih kapaciteta te suradnje tijela javne vlasti zaduženih za borbu protiv korupcije bit će izdvojeno 14,8 milijuna kuna (najvećim dijelom za integraciju dodatnih 30 registara na Državnu sabirnicu), a za unaprjeđenje transparentnosti vlasničke strukture medija čak pet milijuna.

Za jačanje kapaciteta tijela represivnog aparata u području borbe protiv korupcije kroz osiguranje informatičke opreme za rad PNUSKOK-a bit će izdvojeno četiri milijuna kuna. Značajan će novac biti uložen (6,9 milijuna kuna) za unaprjeđenje transparentnosti i standarda dodjele sredstava civilnom društvu. Za provedbu medijske kampanje država će dati 4,9 milijuna kuna.

IZVOR: poslovni.hr

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *