Ministar financija Zdravko Marić je bez prethodne najave, ili bilo kakvog suvislog objašnjenja, odlučio članovima uprava poduzeća ili izvršnim direktorima u 2019. povećati minimalnu osnovicu za obračun doprinosa. U javnu raspravu Marić je jučer uputio izmjene Zakona o doprinosima u kojem, samo jednim člankom, poduzetnicima, pogotovo najmanjima, administrativno gotovo udvostručuje trošak rada.
Prema formuli koju je Ministarstvo financija navelo u prijedlogu Zakona o doprinosima, koeficijent za obračun plaća trebao bi se povećati sa sadašnjih 0,65 na 1,1.
Umjesto sadašnje osnovice od 5.213 kuna od početka 2019. minimalna osnovica za obračun direktorskih plaća bit će 9.477 kuna (na temelju prosječne plaće isplaćene u svibnju ove godine).
Uz ostale najavljene promjene u obračunu doprinosa (ukidanje dva doprinosa i povećanje zdravstvenog doprinosa) ukupni trošak rada za vlasnike / direktore poduzeća povećat će se sa sadašnjih 6.109,64 kuna na 11.107,75 kuna!
Takav enormni udar na poduzetnike – koji će u najvećoj mjeri pogoditi one najmanje – Marić je lakonski obrazložio sprječavanjem zloupotreba. O kakvim se zloupotrebama radi, niti riječi.
Samo od mikro poduzetnika u proračun dodatnih 3 milijarde kuna?
Ministar Marić pohvalio se kako će ukidanjem doprinosa za zapošljavanje te za zaštitu zdravlja na radu, uz istovremeno povećanje zdravstvenog doprinosa na 16,5 posto poduzetnike rasteretiti za ukupno 900 milijuna kuna. Time im, kaže, otvara prostor za povećanje plaća.
Koliko će ih opteretiti povećanjem koeficijenta za obračun doprinosa nije, međutim, naveo. Uvjerena sam, ne slučajno.
Budući da nemam sve potrebne podatke i resurse za tako komplicirane izračune, pokušala sam izračunati barem približno opterećenje za mikro poduzetnike na temelju šturih Fininih podataka o prosječnim pokazateljima poslovanja.
Prema Fini, lani je bilo registrirano 107.635 mikro poduzeća. Okvirno, ove godine bi ona na temelju minimalne plaće (propisane osnovice) u državni proračun trebala uplatiti oko 2,3 milijarde kuna doprinosa i poreza na dohodak.
Ako prođe Marićev prijedlog, sljedeće godine mikro poduzetnici bi trebali uplatiti oko 5,3 milijarde kuna!
Samo mikro poduzetnici sljedeće godine bi trebali u državni proračun uplatiti oko tri milijarde kuna više nego ove, pod pretpostavkom da se ukinu spomenuta dva doprinosa, poveća zdravstveni doprinos i poveća koeficijent za utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa na 1,1.
U izračune nije uključen mirovinski doprinos u II. stup jer se on uplaćuje ne privatne obvezne račune osiguranika. Također, izračun se temelji na pretpostavci da će svi mikro poduzetnici koji su bili registrirani lani nastaviti poslovati i u sljedećoj.
Napominjem još jednom da se radi o vrlo nepreciznim izračunima u kojima su moguće velike pogreške, ali svrha im je da barem približno stvore predodžbu o težini Marićevog prijedloga kojima je on u obrazloženjima posvetio tek nekoliko rečenica. Najmanje što ministar Marić mora učiniti jest detaljno obrazložiti razloge zbog kojih ide s ovakvim prijedlozima i iznijeti učinke predloženog zakona.
Izjednačavanje s obrtnicima dobitašima
Osim sprječavanja zloupotreba, kao dodatni razlog ogromnog povećanja osnovce za članove uprava i direktora poduzeća Ministarstvo financija navodi potrebu da ih se izjednači s obrtnicima dobitašima. Prve reakcije u e-savjetovanju upozoravaju Ministarstvo da miješa kruške i jabuke.
“Kažete: “Time bi se izjednačila mjesečna osnovica za osiguranike člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge s mjesečnom osnovicom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti obrta koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti te umanjila razlika u visini obveznih doprinosa između navedenih.”
No, obrtnici dobitaši su oni koji imaju preko 3 milijuna prihoda godišnje i uspoređivati nekoga tko ima toliko prihoda i male tvrtke s npr. 400 tisuća kuna prihoda godišnje je totalni nonsens. Ako se planira izjednačenje, onda ono treba vrijediti pod jednakim uvjetima, odnosno tvrtke koje ostvaruju preko 3 milijuna kuna prihoda mogu se izjednačiti s obrtnicima dobitašima, a nikako mali koji jedva preživljavaju”, reagirala je Vesna Varšava, suosnivačica Udruge Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske koja se aktivno bavi problemima računovodstvene struke i radi na administrativnom rasterećenju poduzetnika, te dopredsjednica sekcije računovođa pri HOK-u.
“Marićeve plaće” nedostižne u realnom životu
Zašto smo uvjereni da Marićev udar mnogi mikro poduzetnici jednostavno neće preživjeti? Dovoljno je zaviriti u službene podatke Fine o financijskim pokazateljima poduzetnika za prošlu godinu razvrstanima prema veličini.
Ti podaci otkrivaju da plaće koje nameće ministar Marić mogu isplaćivati veliki i srednji poduzetnici, eventualno mali (dio njih će također doći u rizik da prestanu poslovati), dok mikro poduzetnici u velikom broju mogu staviti ključ u bravu.
Najveću prosječnu neto plaću u 2017. obračunali su, otkriva Fina, veliki poduzetnici i ona je iznosila 6.729 kuna što je 25,3 posto više od prosjeka Hrvatske (5.372 kuna).
Srednji poduzetnici obračunali su prosječnu plaću od 5.878 kuna (9,4 posto više od prosjeka RH), dok su mali poduzetnici svojim zaposlenicima obračunali prosječnu plaću od 5.217 kuna (2,9 posto manje od prosjeka RH).
Najmanju prosječnu mjesečnu neto plaću obračunali su mikro poduzetnici i ona je iznosila 3.834 kuna (28,6 posto manje od prosjeka RH).
Prema Mariću, od početka 2019. neto plaća direktora poduzeća – a u slučaju mikro poduzetnika oni su često i jedini zaposleni – trebala bi iznositi oko 6.674 kuna. Odnosno, Ministarstvo financija misli da bi mikro poduzetnici trebali isplaćivati plaće kakve isplaćuju veliki poduzetnici.
“Otkud ideja da svaki poduzetnik (a pogotovo pojedinac) može sebi mjesečno osigurati plaću koja je na razini prosječne? Svi ispodprosječni mogu slobodno zatvoriti tvrtke uz novu mjeru. Koliko iskustva u poduzetništvu imaju osobe koje su predložile ovu mjeru?
Na kraju – gledano iz perspektive političara – što mislite kako će ova mjera djelovati na poziciju Hrvatske na ljestvici konkurentnosti kad je u pitanju poslovanje?”, jedan je od komentara pristiglih u e-savjetovanju.
Ugroženo više od 130 tisuća radnih mjesta
Koliko je ozbiljan udar koji priprema Marić vidi se i iz podataka o značenju mikro poduzetnika za ukupno gospodarstvo. Oni, naime, čine gotovo 90 posto registriranih poduzeća u RH, zapošljavaju oko 28 posto svih zaposlenih. Samo lani su povećali broj zaposlenih za gotovo 15 posto – daleko najviše od svih poduzeća gledajući prema veličini; veliki su npr. broj zaposlenih u 2017. povećali za oko tri posto – i zaposlili ukupno 242.867 radnika.
Prema Fininoj statistici, svaki mikro poduzetnik je osim samog sebe (član uprave, odnosno direktor) zaposlio još jednog radnika. Na razini samih poduzeća to se možda ne čini mnogo, ali ako se pogleda ukupna zaposlenost vidi se da mikro poduzeća ukupno zapošljavaju čak nešto više ljudi nego velika – lani je kod velikih poslodavaca bilo 236.522 radnika, kod mikro 6.345 radnik više.
Povećanjem osnovice za doprinose, propisivanjem minimalne neto plaće od oko 6.500 kuna, više od 130 tisuća radnih mjesta bit će ugroženo, pod pretpostavkom da mikro poduzetnici otpuste samo jednog radnika. U prvim reakcijama u e-savjetovanju poduzetnici, pogotovo oni koji posluju u teško profitabilnim djelatnostima ili tek ušli na tržište, najavljuju da će morati prekinuti poslovanje.
