MIRJANA RAGUŽ: Upravno vijeće Domus Christija ne zadovoljava uvjete propisane zakonom!

2960

Povodom završenog natječaja za ravnatelja/ravnateljicu Domus Christija, Mirjana Raguž upozorava na kako kaže, mnoge nepravilnosti u poslovanju tog doma za starije i nemoćne, a njezin apel, koji je uputila i predsjedniku Republike Hrvatske, Zoranu Milanoviću i Ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću, prenosimo u cijelosti:

Obraćam Vam se nanovo osobno i putem medija kako bi ukazala na mnoge nepravilnosti u Domu za starije i nemoćne osobe „Domus Christi“ u Dubrovniku, sa sjedištem u Dubrovniku, Za Rokom 13. Upoznati ste sa svim nepravilnostima i situacijom u kojoj jesam, što pisanim putem, što putem medija, samo zato što sam rekla istinu, borim se za istinu, ukazujem na mnogobrojne probleme.

Otvoreno sam o njima progovarala te izložila sebe mnogim nedaćama, sama, jer iza mene nema politike, nema bogate obitelji. Obratila sam se mnogima, ali od Župana do Upravnog vijeća dobila sam samo šutnju.

Problemi postoje, jer svaki mjesec u medijima imamo temu iz djelatnosti socijalne skrbi, jer se upravo ova djelatnost grubo zanemaruje i negira, a onaj koji ukazuje na problem u sustavu biva proganjan i ignoriran. Kakve probleme ova djelatnost ima zbog nerješavanja i na lokalnoj razini, pokazuje nam i tragedija dvogodišnje djevojčice.

Zdravlje mi je narušeno, a egzistencija dovedena do ruba.

Sukladno članku 149. Zakona („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20, 138/20), Upravno vijeće čine tri predstavnika osnivača, jedan predstavnik radnika zaposlen u domu i jedan predstavnik korisnika doma socijalne skrbi li njegov roditelj ili skrbi.

Nadalje, sukladno članku 150. Zakona, Predstavnici osnivača u Upravnom vijeću doma kojem je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju imati najmanje završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i radni staž na poslovima u djelatnosti socijalne skrbi, iznimno u drugoj društvenoj ili humanističkoj djelatnosti.

Predsjednica Upravnog vijeća Marijana Pavlaković i član Upravnog vijeća Jele Perak ne zadovoljavaju uvjete propisane odredbom gore navedenog članka Zakona. Odredba članka 150. Zakona kaže „moraju“ imati…… Nemaju!

Zatim, sukladno Zakonu o ustanovama („Narodne novine“, broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19) Ustanovom upravlja upravno vijeće. Sastav, način imenovanja i trajanje mandata upravno vijeća i način donošenja odluke, utvrđuju se Zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom ustanove.

Slijedom navedenoga, a sukladno Zakonu o ustanovama, Upravno vijeće donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvršavanje odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže osnovanu promjenu djelatnosti, daje osnivaču i ravnatelju ustanove prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima te donosi odluke o obavljanju druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove. Također, sukladno Zakonu o ustanovama Upravo vijeće može biti ovlašteno i za donošenje provedbenih propisa.

I na kraju, sukladno čl. 38. Zakona o ustanovama ravnatelja imenuje i razrješava upravno vijeće, ako posebnim zakonom u smislu članka 35. stavka 1. ovog Zakona nije drugačije određeno.

Upravno vijeće, koje je imenovano suprotno odredbama od Zakona o socijalnoj skrbi, donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvršavanje odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže osnovanu promjenu djelatnosti, daje osnivaču i ravnatelju ustanove prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima te donosi odluke o obavljanju druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove:

Postavlja se pitanje, ako se opetovano krše zakonske odredbe, kakvi su učinci Odluka takvog Upravnog vijeća?

Nadalje, zatim, neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, poslodavci su obvezni provoditi osposobljavanje radnika za rad na siguran način (čl. 27. Zakona o zaštiti na radu), a radniku koji prethodno nije osposobljen, poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova (čl. 28. Zakona o zaštiti na radu).

Kvalitetna zaštita na radu zahtijeva kvalitetno osposobljene zaposlenike za sigurno obavljanje poslova na koje su raspoređeni. Takva osposobljavanja se provode u skladu s Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita.

Pritom je izrazito važno da osoba koja provodi osposobljavanje, radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na njegovu sigurnost i zdravlje (o organizaciji rada, rizicima i načinu izvođenja radnih postupaka i sl.), da radniku objasni i da radnika osposobi za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada, u skladu s procjenom rizika. Jedino će se na takav način ispuniti svrha samog osposobljavanja ali i izbjeći odgovornost poslodavca za slučaj nastanka štetnih događaja.

Osposobljavanje za rad na siguran način ili „polaganje zaštite na radu“, kako se kolokvijalno ova obveza naziva, odnosi se na sve radnike. Proces osposobljavanja se sastoji od teorijskog dijela gdje se nakon predavanja tj. pripremanja za polaganje – provodi testiranje putem ispita/testova  i praktičnog dijela osposobljavanja na mjestu rada. Praktični dio osposobljavanja, po uspješno svladanom teorijskom dijelu ima za cilj provjeriti praktičnu primjenu znanja pri obavljanju poslova, a u njemu sudjeluju ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu, osposobljavani radnik te stručnjak zaštite na radu. Za poslove s malim rizicima potrebno je provesti samo teorijsko osposobljavanje.

Zaposlila sam se 1. travnja 2012. godine. Nikada do izlaska u javnosti sa problemom stjenica nisam koristila bolovanje, dakle, do 15. kolovoza 2018. U prethodnom periodu, točnije 2015. godine, imala sam zdravstveni problem (prolaps maternice). Podizala sam štićenicu u domu koja je pala, jer sam u tom trenutku bila sama na dosta veliki broj štićenika, te završila u bolnici u Zagrebu.

Nije mi dopušteno od strane ravnateljice Mirjane Vujnović korištenje bolovanja. Mnoge djelatnice, među kojima i ja nismo imale položenu Zaštitu na radu. Zaprijetila mi je da ni u kojem slučaju ne mogu otvarati bolovanje, jer sukladno Zaštiti o radu, poslodavcima za nepoštivanje odredbi, podliježu novčanoj kazni. Medicinska dokumentacija o mom boravku na bolničkom liječenju postoji, a isto tako u službenim knjigama, vidljivo je korištenje godišnjeg odmora. Tek 2017. godine pristupam polaganju Zaštite na radu.

Nadalje, ukazat ću i na sljedeći problem, koji se također događao godinama i u svezi zdravstvenog pregleda osoba koje podliježu obveznom zdravstvenom nadzoru, prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (79/07, 113/08, 43/09, 22/14, 130/17) i Pravilniku o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (NN 23/94, 93/00, 116/18), obavezni su za određena zanimanja.

Prema Zakonu o zaštiti od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 79/07) zdravstveni nadzor se provodi nad osobama koje obavljaju poslove, a koje na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir sa hranom, te predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom odnosno pitkom vodom. Zdravstveni pregled i parazitološka pretraga stolice obavlja se jedan put godišnje, a mikrobiološka pretraga stolice dva puta godišnje.

Ovim putem pozivam Vas i upozoravam da je godinama naš uzorak nije uziman, nego je korišten uzorak od druge osobe.

Novčane kazne za pravnu osobu ako primi u radni odnos osobu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda su velike i kreću se u vrijednosti od 30 000,00 do 80.000,00 kn.

Napominjem također, da prvi put u 2018. godine, obavljam osobno sanitarni pregled.

Slijedom navedenoga, a ukazujući na još nekih od mnogih kršenja odredba zakona, molim Vas da u cilju zaštite mog prava i mog dostojanstva, uzmete u obzir moj dopis i zaustavite ovo protuzakonito djelovanje, ignoriranje institucija i šutnju administracije.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *