HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) održao je petu radionicu u sklopu „Pilot-projekta uvođenja naprednih mreža“ s ciljem informiranja javnosti o važnosti i značajkama implementacije projekta na distribucijskom području Elektrojuga Dubrovnik. U sklopu projekta, u napredne mreže na području Elektrojuga Dubrovnik uložit će se 13,6 milijuna kuna.
Riječ je o prvom projektu HEP ODS-a sufinanciranom bespovratnim sredstvima Europske unije, a od 176,83 milijuna kuna, kolika je ukupna vrijednost projekta, čak 149,95 milijuna kuna, odnosno 85 posto, čine bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ciljevi Projekta obuhvaćaju povećanje učinkovitosti distribucije električne energije, povećanje pouzdanosti napajanja, povećanje broja korisnika s pristupom naprednoj mreži te osiguranje preduvjeta za integraciju distribuiranih izvora.
„HEP ODS-a u sklopu projekta ulaže u tri funkcionalna područja napredne elektrodistribucijske mreže: naprednu mjernu infrastrukturu, razvoj i optimizaciju konvencionalne mreže te automatizaciju srednjonaponske mreže u pet (Elektroslavonija Osijek, Elektra Zagreb, Elektrodalmacija Split, Elektra Zadar i Elektrojug Dubrovnik) od ukupno 21 distribucijskog područja HEP ODS-a. Nakon Osijeka, Zadra, Zagreba i Splita ovo je završna uvodna radionica u 2021. godini. Do sada smo po distribucijskim područjima prezentirali kako napreduje ugradnja energetski učinkovitih transformatora, daljinski upravljivih sklopki i naprednih brojila, te što ona znači za pojedino distribucijsko područje, a u sljedećoj godini na preostalih pet radionica javnosti ćemo prezentirati rezultate projekta“, rekao je voditelj projekta Krešimir Ugarković.
Stručno predavanje na temu primjene Uredbe komisije (EU) 2016/631 u distribucijskoj mreži održao je prof. dr. Ranko Goić s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita.
„U Europskoj uniji od svibnja 2019. na snazi je Uredba komisije (EU) 2016/231 koja predstavlja unificirana Mrežna pravila na razini EU u dijelu zahtjeva na priključenje elektrana na elektroenergetsku mrežu. Uredbom se određuje uloga elektrana u elektroenergetskom sustavu, što je posebno važno kada udio priključenih distribuiranih izvora u mreži naraste“, istaknuo je prof. Goić, pojasnivši izazove i primjere primjene Uredbe u praksi.
Projekt obuhvaća uspostavu napredne mjerne infrastrukture koja će omogućiti praćenje potrošnje električne energije, aktivno upravljanje potrošnjom na razini krajnjih korisnika, precizniji izračun gubitaka i lociranje područja s povećanim gubicima u distribucijskoj mreži. U tu svrhu, u 6.125 transformatorskih stanica ugradit će se sumarna brojila, a kod krajnjih kupaca će se 24.000 postojećih brojila zamijeniti naprednim brojilima. Na području Elektrojuga Dubrovnik ugradit će se ukupno 2.574 naprednih i sumarnih brojila.
Razvoj i optimizacija konvencionalne mreže obuhvatit će zamjenu postojećih 449 transformatora novim, energetski učinkovitijim, što će doprinijeti smanjenju tehničkih gubitaka. Na području Elektrojuga Dubrovnik ugradit će se 16 energetski učinkovitih transformatora.
Automatizacija srednjonaponske mreže obuhvatit će ugradnju 670 daljinski upravljivih uređaja u dubini mreže što će povećati pouzdanost napajanja smanjenjem trajanja neplaniranih prekida te stvoriti tehničke preduvjete za širu integraciju obnovljivih izvora u elektrodistribucijsku mrežu. Na području Elektrojuga Dubrovnik ugradit će se 41 daljinski upravljiva rastavna sklopka i 14 daljinski upravljivih sklopnih blokova.
„Provođenje Pilot-projekta uvođenja naprednih mreža doprinijet će povećanju pouzdanosti napajanja električnom energijom na Distribucijskom području Dubrovnik te smanjenju tehničkih gubitaka u mreži. Projektna aktivnost Napredna mjerna infrastruktura primijenit će se u staroj gradskoj jezgri grada Dubrovnika te otocima Šipan, Koločep i Lopud, čime će 2.300 krajnjih korisnika dobiti pristup naprednoj mreži“, zaključio je direktor Elektrojuga Dubrovnik Zvonimir Mataga.
