Svijet financija obiluje nezanimljivim i dosadnim skraćenicama i pojmovima, a jedan od njih je i LIBOR. Izraz je proizašao iz punog imena London Inter-Bank Offered Rate, a radi se o prosječnoj kamatnoj stopi koju je nekolicina velikih londonskih banaka utvrđivala na način da procijeni po kojoj bi si stopi posuđivale novac. Iako na prvi pogled krajnje dosadna, kao i niz drugih postotaka, LIBOR je jedna od najvažnijih kamatnih stopa u svijetu jer se uz nju vežu enormne količine financijskih instrumenata.
Spomenuta stopa se koristi kao osnovica na temelju koje su utvrđivane kamate, odnosno cijene posudbe novca, u bezbrojnim ugovorima i transakcijama u svijetu financija – od stambenih i potrošačkih kredita, raznih vrijednosnica, pa sve do kompleksnih financijskih instrumenata kojima se trguje između banaka. Procjene vrijednosti financijskih instrumenata koji ovise o LIBOR-u kreću se od 200, pa i do gotovo 400 bilijuna dolara. Dakle 400 tisuća milijardi dolara. Loša je vijest, stoga, da LIBOR-a od 2021. godine neće biti.
