Prema najnovijim podacima DZS-a, rast plaća u Hrvatskoj nastavljen je i u lipnju, i to kako u nominalnom, tako i u realnom iznosu. Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama dosegnula je 1.555 eura, što je 7,7% više nego u lipnju prošle godine. Istodobno je prosječna bruto plaća porasla 8,8%, na 2.184 eura.

Pozitivan trend realnog rasta plaća traje već dulje vrijeme. Bruto plaće realno rastu bez prekida od početka 2023., dok je kod neto plaća takav trend prisutan od ožujka iste godine. U odnosu na lipanj 2025., neto plaća realno je veća za 3,1%, a bruto za 4,1%. Ipak, početak 2026. obilježili su snažniji inflatorni pritisci, zbog čega je realni rast plaća usporio. U lipnju je, s usporavanjem inflacije, ponovno zabilježeno njegovo ubrzanje.

Razlike među djelatnostima i dalje su izražene. Najviša prosječna neto plaća u lipnju isplaćena je zaposlenima u zračnom prijevozu, gdje je iznosila 2.330 eura. Na drugom kraju ljestvice nalazi se proizvodnja odjeće s prosječnom neto plaćom od 988 eura.

Za procjenu stvarne raspodjele plaća važan je i podatak o medijanu. On je u lipnju iznosio 1.345 eura, što predstavlja godišnji rast od 9,1%, dok je u odnosu na svibanj bio viši za 1,6%. To znači da je polovica zaposlenih u pravnim osobama primila neto plaću do tog iznosa, dok je druga polovica zaradila više. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.850 eura.

Gledano na razini prvih šest mjeseci godine, prosječna bruto plaća iznosila je 2.163 eura. U odnosu na isto razdoblje lani porasla je 8,8% nominalno, odnosno 4,0% realno. Prosječna neto plaća dosegnula je 1.542 eura, uz nominalni rast od 7,7% i realni rast od 2,9%.

Zanimljiva je i razlika između javnog i privatnog sektora. U javnom sektoru, koji prema NKD-u 2025. obuhvaća obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb te javnu upravu i obranu, prosječna neto plaća u prvom polugodištu iznosila je 1.822 eura. To je nominalno povećanje od 5,1%, dok je nakon uračunavanja inflacije rast iznosio svega 0,5%.

Privatni sektor istodobno je bilježio znatno snažniji rast. Prosječna neto plaća iznosila je 1.443 eura, što je 8,8% više nego godinu ranije. Kada se isključi utjecaj inflacije, rast je iznosio gotovo 4%.

Plaće su tako u prvom dijelu godine rasle brže u privatnom nego u javnom sektoru. Međutim, slika bi se do kraja godine trebala djelomično promijeniti. Naime, u javnom sektoru slijedi realizacija ranije dogovorenog povećanja osnovice, koje će biti provedeno u tri koraka – u travnju, kolovozu i prosincu. Iako je Vlada poručila da zasad neće prihvaćati nove zahtjeve proračunskih korisnika, već dogovoreno povećanje trebalo bi poduprijeti rast plaća tijekom ostatka godine.

Unatoč postupnom usporavanju, rast plaća i dalje ostaje relativno snažan. S obzirom na to da je inflacija još uvijek povišena, pritisci na povećanje plaća vjerojatno će ostati prisutni. Prema očekivanjima, prosječna neto plaća na razini cijele godine mogla bi porasti oko 7,2% nominalno, odnosno 2,6% realno.