POVESELILI STE SE JEFTINIJOJ HRANI? Ništa od toga, običan građanin od porezne reforme – nema ništa!

414

Vlada je poreznom reformom zahvatila samo doprinose na plaću, odnosno one koje isplaćuju poslodavci, a nije snižavala doprinose iz plaće tako da radnik poreznu reformu uopće neće osjetiti kada dobije neto dohodak, osim možda dva posto zaposlenih s ogromnim primanjima  – komentirao je za Dnevno.hr predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec tek predstavljenu poreznu reformu.

Da prosječan radnik od porezne reforme neće osjetiti ni ‘p’ tvrdi i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever koji napominje kako će ova porezna reforma dodatno rastjerati stručnjake, liječnike i inženjere iz Hrvatske.

„Ako viskokvalificirani radnik ima plaću od 26.625 kuna bruto kao graničnu plaću prema sadašnjem poreznom sustavu odnosno 16.596 kuna neto, dobit će ništa od povećanja plaće. Plaće će osjetno rasti samo onima s bruto primanjima od 35 do 40 tisuća kuna i to za više od tisuću kuna, dok ostali građani to neće osjetiti“, pojašnjava Sever.

Ipak, svi nadu polažu u snižavanje stope PDV-a na hranu i piće s 25 na 13 posto, iako velika većina članica Europske unije odavno ima sniženu stopu poreza na prehrambene proizvode pa se takav potez i ne može smatrati nekakvom poreznom reformom. Naime, dok Hrvatima na trošak hrane i pića mjesečno otpada 28 posto primanja, prosjek Europske unije je između 11 i 13 posto, a najrazvijenijim zemljama zapada od šest do osam posto, izračun je Nezavisnih hrvatskih sindikata. Zbog snižavanja PDV-a postoji mogućnost da trgovci spuste cijene hrane za oko 10 posto, što bi prema izračunu, obiteljima smanjilo trošak prehrane za oko pet posto. No, snižavanje stope PDV-a na hranu s 25 na 13 posto koristit će isključivo uvoznicima, jer će uplaćivati manje u državni proračun, a trgovci će razliku PDV-a najvjerojatnije iskoristiti za profit, odnosno teško da možemo očekivati snižavanje cijena ribe i mesa, tvrde pak u Obrtničkoj komori i navode kako nije definirano hoće li se PDV spustiti na mesne prerađevine ili suhomesnateproizvode.

Uz čitav niz nejasnoća vezanih uz ovu poreznu reformu, Obrtnička komora postavlja i pitanje ukidanja doprinosa za ozljedu na radu. Nejasno je hoće li ozljedu na radu pokrivati najavljenih 1,5 posto doprinosa za zdravstvo ili će poslodavci za svakog radnika morati sklapati posebne police osiguranja s osiguravajućim društvima, što će opet znači nove troškove.

Još jedna u nizu poreznih reformi, ako se tako uopće može nazvati, je još jedno u nizu pretakanja iz šupljega u prazno budući da se proračun ne može puniti s neba, pa Vlada reformu ponovno pokušava izvesti preraspodjelama nečega čega je sve manje,  a tada čak i među krvnim srodnicima nema sporazuma, a kamoli u državi – komentirao je najnoviji zahvat u porezni susutav ekonomski analitičar dr. Slavko Kulić dodavši da Vlada teret oporezivanja stalno prenosi na cijelo društvo kako se ne bi vidjelo da stalne promjene poreznog sustava ne mogu dati rezultate iz ničega.

„Dobro je da se stopa PDV-a smanjuje na hranu i pelene, međutim 78 tisuća umirovljenika ne jede ni ribu ni meso kao ni 750 tisuća zaposlenih kojima su plaće manje od pet tisuća kuna , a snižavanje cijena dječjih pelena ionako nema smisla budući da majke djecu rađaju u inozemstvu“, sarkastičan je dr. Kulić dodavši da nema smisla porezno rasterećivati ono što troše samo bogati, jer ostali to ionako ne konzumiraju.

Pogrešan je dojam da se radi o reformi jer zdravstvo i mirovinski fondovi ostaju utezi koji pritišću i bogate i siromašne, a te se dubioze ne može prikriti stalnim preraspodjelama sredstava, poručuje Kulić dodavši da bez veće društvene prizvodnje te novih i dodanih vrijednosti to neće biti moguće.

Novo pak oporezivanje duhana i alkohola Kulić smatra kažnjavanje već kažnjenih koji žive u datim životnim okolnostima, istaknuvši da zdravstveni sustav ne može vršiti pritisak na one koji piju i puše represijom i tako očekivati nove prihode. „Medicina se mora shvaćati kao kultura, a ne profesija kojoj treba sve više novca da bi umišljeno rješavala otklanjanje simptoma bolesti oslanjajući se na prodaju proizvoda farmaceutske industrije za izmišljene patologije. Uporište sustava zdravstva je u kulturi ponašanja pojedinca i naroda, a ne u većem izdvajanju  ionako siromašnih građana na ivici biološke egzistencije koji žive u  nadziranoj slobodi i potrošnji na dug, odnosno sve jačeg pritiska neoliberalne eutanazije, uskraćivanjem svega, od hrane do farmaceutskih proizvoda“, zaključno je komentirao dr. Kulić.

DNEVNO.HR




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *