Predavanje mo. Josipa degl’Ivellia „Glazba u liturgiji na čast sv. Vlaha“

764

Predavanje „Glazba u liturgiji na čast sv. Vlaha“ u sklopu manifestacije Kršćansko lice kulture održao je mo. Josip degl’Ivellio u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku.

U ime Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije okupljenima se uvodno obratio dr. sc. Ivan Viđen koji je pozdravio sudionike predavanja i ukratko predstavio predavača druge manifestacije ovogodišnjeg programa. Viđen je istaknuo da je ove godine 1050. obljetnica zaštite sv. Vlaha nad Dubrovnikom pa se htjelo staviti naglasak na nešto što možda nije uvijek u prvom planu, a to je glazbena baština koja je povezana sa sv. Vlahom.

Fokus jednosatnog predavanja bio je na liturgijskim i izvanlitugijskim skladbama na čast. sv. Vlaha. Predavač je kronološki predstavio skladbe koje se nalaze u arhivu dubrovačke katedrale. Prvo, talijansko – hrvatskog skladatelja Antonia Ravazzija i njegovu skladbu „Blasis acuerdo“, „Blasis acuerdo incites“ i „Vlaho o Stvorče“, zatim skladbe Petera Griesbachera koji je donio u dubrovačku prvostolnicu duh prave ulazne pjesme, a kao najvažniju skladbu mo. degl’Ivellio spomenuo je onu svećenika don Pava Matijevića „Salutis Aram Blasius“ koja se često izvodi kao darovna pjesma. Također, predstavio je i „Himnu sv. Vlaha“ glazbenog pedagoga Frana Lederera, te Ludomira Michala Rogowskog, poljskog skladatelja i pisca koji ostavlja završni dio čuvenog Oratorija čudo sv. Vlaha. Nadalje, kazao je da je Čeh Josef Vlach Vruticky napisao veličanstveni „Te Deum“, impozantnu himnu sv. Vlaha „Salutis Aram Blasius“ koji je izveo  Crkveni pjevački zbor kroz Veliki Tjedan, a posvećen je tadašnjem dubrovačkom biskupu Josipu Mariji Careviću. Istaknuo je i vrlo važne osobe i njihova značajna djela „Našem Parcu“ autora Rudimira Rotera Progonskog kao i Francuza Jean – Marie Pluma koji je pisao himne sv. Vlahu.

Na samom kraju predavanja maestro degl’ Ivelio poslao je poruku kako bi trebala izgledat katolička liturgijska glazba – njegovana na našoj velikoj tradiciji kojom se možemo jako ponositi i kombinaciji pomalo zaboravljenih gregorijanskih napjeva te pozvao današnje mlade glazbenike na stvaranje novog opusa skladbi.




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *