Pravilna prehrana osnovni je preduvjet za normalno funkcioniranje obrambenog sustava organizma, naročito zimi kada virusi prehlade i gripe vrebaju sa svih strana.
To praktično znači da bi osim uobičajene zimnice, svakodnevni jelovnik trebalo da bude obogaćen i svježim povrćem, što je inače nedovoljno zastupljeno u zimskoj prehrani na našem području.
Za mnoge je salata od svježeg povrća tek uzgredna pojava na stolu, što je zaista pogrešan stav.
Izbjegavanjem svježe salate lišavamo organizam važnih sastojaka, naročito vitamina C, provitamina A, kao i drugih važnih sastojaka, smatraju nutricionisti.
Zimi se posebno preporučuje rajčica, bilo u obliku salate, soka ili pirea, jer sadrži brojne dragocjene sastojke važne za očuvanje zdravlja. Jedino bi uporabu kečapa trebalo ograničiti jer je veoma kaloričan.
Osim povrća, važnu ulogu u jačanju imuniteta ima i voće, naročito agrumi i kivi, zbog obilja vitamina C, važnog antioksidansa koji povećava otpornost prema infekcijama, karakterističnima za zimski period. Osim toga, redovno konzumiranje voća održava zdrave desni, ubrzava zarastanje rana i održava tonus organizma sprječavajući umor.
Učestala sezonska viroza
Obična prehlada je virusna bolest koju može uzrokovati preko 200 različitih vrsta virusa, ponajviše iz skupine rinovirusa, virusa parainfluence i adenovirusa. Oboljenja se javljaju tijekom čitave godine (iako najviše u hladnijim mjesecima), što je već čini drugačijom od virusa gripe koja se javlja uvijek u istom periodu godine.
Sukladno nekim epidemiološkim podacima, odrasle osobe obolijevaju 2-3 puta godišnje od prehlade, a djeca čak 6-10 puta (posebice djeca vrtićkog uzrasta).
Obična prehlada predstavlja akutnu virusnu upalu sluznice nosa, katkada i ždrijela, a koja se najčešće javlja zimi zbog slabije otpornosti sluznice, boravljenja u zatvorenom prostoru, pa shodno tome i češćih bliskih dodira među ljudima. Bolest je najčešće blaga i kratka, traje nekoliko dana (najčešće između 1-3 dana), uz najizraženije lokalne simptome kao što su hunjavica, kihanje, začepljenost nosa uz sekreciju iz nosa (najčešće bistar sekret).
Povišena tjelesna temperatura obično izostaje, a ako se ista i javi tada ne prelazi 38 °C, uz osjećaj umora i slabosti koji mogu biti prisutni. Blagi bolovi u mišićima i kostima se mogu javiti, ali nisu toliko izraženi kao kod gripe kod kojeg ti simptomi praktički bez iznimke prate kliničku sliku u znatno izraženom obliku.
IZVOR: dnevno.hr
