Bojanje jaja simbol su novog života, obnove i nade. U Dubrovniku i okolici su se za to koristile isključivo prirodne metode, pa su se bojala ljuskama od luka koja daju toplu crveno-smeđu boju.

Ukrašavaju se biljkama, listićima cvijeća, petrusina, djeteline, pa su tako nastajali umjetnički otisci prirode. Penganje jaja voskom tradicionalna je i stara tehnika koja zahtijeva mirnu ruku, strpljenje i osjećaj za detalje. Vosak se zagrijava i tankom iglom nanosi na ljusku jajeta. Crtaju se motivi ili pišu poruke koje ostaju svijetle nakon bojanja.

Mogu se i izbijeliti, kako bi boje bile nježnije. Jaja se kuhaju deset minuta u omjeru voda-alkoholni ocat 1:1 i potom se nježno spužvicom skine boja.

Jaja se danas bojaju osim kupovnim bojama i ciklom, kurkumom, crvenim kupusom. Modernija tehnika je i decoupage, koriste se slojevi salveta, lijepe se bjelanjkom i jaja postižu romantičan i vintage izgled. Postoji i bojanje s rižom, a to je tehnika u kojoj se jaje stavlja u rižu s bojom, lagano protrese, odstoji, a dobije se šareni, mramorni efekt.

Na internetu se može pronaći i bojanje u pjeni za brijanje, tako da se skuhana jaja poslažu u zdjelu, prekriju pjenom, nakapa se boja, koja se premaže po jajima koji tako ostaju barem pola sata, a potom se operu ili prebrišu salvetom.

Zanimljiva je i metoda tzv graviranja, jaje se prvo oboji tamno, a onda se nožićem ili iglom stružu uzorci, pa rezultat izgleda gotovo kao ručni rad na drvu.

Nakon svih navedenih tehnika, jaja se premažu jestivim uljem ili komadom pancete da dobiju završni sjaj.

Od tradicionalnog penganja voskom, do modernih dekorativnih tehnika, svako jaje je malo umjetničko djelo.