Rezolucijom Ujedinjenih naroda je 30. srpnja 2010. godine usvojen Globalni plan djelovanja radi sprečavanja trgovanja ljudima. Naročito su ugrožene žene koje često postaju objektima seksualnog iskorištavanja, kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenom svijetu; prema izvješću Ujedinjenih naroda iz 2014. godine, čak je 70 % žrtava trgovanja ljudima ženskog spola. Trećinu ukupnog broja žrtava čine djeca i maloljetne osobe, koje su natjerane na prostituciju, fizički rad u krajnje teškim uvjetima ili su prisilno unovačene u vojne jedinice.
Prema procjenama Međunarodne organizacije rada iz 2012. godine, u svijetu živi 21 milijun osoba koje su žrtve prisilnoga rada. Točnije procjene ukupnog broja žrtava trgovanja ljudima su praktički nemoguće s obzirom na kriminalni karakter problema, kao i na manipulacije i stigmu kojoj su žrtve trgovanja ljudima podložne. Kako bi dodatno istaknula težinu ovoga problema i značaj borbe protiv trgovanja ljudima, Opća skupština UN-a je 2013. godine proglasila 30. srpnja Svjetskim danom borbe protiv trgovanja ljudima. Aktivnostima usmjerenima promicanju ove borbe u Hrvatskoj, koja je okarakterizirana kao tranzitna zemlja za krijumčarenje ljudima, rukovodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade REpublike Hrvatske, a podupiru ih i udruge civilnog društva poput Mreže Petra.
HZZJZ
