TJEDNI PREGLED: Park za vječno sjećanje na izgubljena djetinjstva, više od deset aktivnih gradilišta diljem grada, Grad Dubrovnik povukao više od 200 milijuna eura iz EU fondova…

526

Grad Dubrovnik povukao više od 200 milijuna eura iz EU fondova i drugih bespovratnih izvora – kapitalna ulaganja koja su promijenila grad

U posljednjem osmogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2025. godine, Grad Dubrovnik, njegove tvrtke i ustanove, uspješno su povukli ukupno 203.854.389,30 eura, odnosno 1.5 milijarde kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova i nacionalnih izvora.

Po preuzimanju odgovornosti za upravljanje Gradom 2017. godine, ova gradska uprava odlučno je okrenula Grad Dubrovnik europskim fondovima, koristeći dostupne mehanizme za provedbu razvojnih i kapitalnih projekata koji su značajno unaprijedili kvalitetu života građana te očuvali kulturnu i prirodnu baštinu, dok su smanjili pritisak na vlastita proračunska sredstva.

Prvi veliki projekt realiziran sredstvima EU fondova bila je cjelovita obnova spomeničkog kompleksa Lazareta u suvremeni kulturni i društveni prostor, dok je Aglomeracija Dubrovnik s ukupnom vrijednošću od 117 milijuna eura najveći pojedinačni projekt financiran EU sredstvima. Riječ je povijesnom ulaganju u sustav vodoopskrbe i odvodnje šireg područja grada kroz koji je već provedena sanacija kanala mješovite odvodnje Straduna i stare gradske jezgre kao i zacjevljenje hidrotehničkog tunela kroz Srđ kojim se Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom iz pročistača u Komolcu, također izgrađenog i financiranog u okviru istog projekta.

Među većim projektima financiranim europskim i nacionalnim sredstvima izdvaja se još rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, a prvi veliki dom za starije osobe, onaj ispod Opće bolnice Dubrovnik, također se izvodi uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima, baš kao i rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Mokošica, koja će kao posljednja gradska škola ući u sustav izvođenja nastave u jednoj smjeni.

Ulaganja u parkove Gradac, Pile i Platana, izgradnja Park & Ride sustava na Pobrežju te nabavka električnih autobusa dio su programa ITU mehanizma putem kojeg je Gradu Dubrovniku kao središtu Urbanog područja Dubrovnik na raspolaganju 22 milijuna eura. Uz EU sredstva nabavljeno je 29 novih autobusa za javni gradski prijevoz, a uskoro će Dubrovnika dobiti i prve električne autobuse, njih čak 14.

„Lazareti, Aglomeracija, Lapadska obala, OŠ Mokošica – sve su to konkretni primjeri kako europski novac može postati pokretač stvarnog razvoja. Fondovi Europske unije nisu privilegija, oni su alat. Mi smo taj alat iskoristili pametno i odgovorno. Vizija Dubrovnika koju slijedimo temelji se na održivosti, uključivosti i otpornosti, a upravo su europska sredstva ta koja nam omogućuju da te riječi pretvorimo u stvarnost – u školama, na ulicama, u vodi koju pijemo i kvaliteti života koju podižemo iz dana u dan“, rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Asfaltirane ulice Mostarska i Mosorska, uskoro se završava i Kliševska

Prethodnih su dana završeni radovi asfaltiranja u ulicama Mosorska i Mostarska na Babinom kuku, dok je asfaltiranje Kliševske ulice u tijeku, a završetak se očekuje u narednim danima.

Ovi radovi se provode u sklopu dinamičkog sustava asfaltiranja gradskih ulica, ukupne površine oko 2.500 metara kvadratnih.

Poboljšanje cestovne infrastrukture izravno doprinosi povećanju kvalitete života stanovnika ovih naselja. Novim asfaltom značajno se povećava sigurnost i udobnost prometovanja te smanjuje razina buke i prašine.

Izvođač radova je tvrtka Tehnogradnja, dok nadzor provodi tvrtka Adria Tehno. Radovi, koji su  započeli početkom travnja bit će završeni do početka svibnja. Ugovorena vrijednost iznosi 92.787,50 eura, s PDV-om.

Grad Dubrovnik u investicijskom zamahu: Više od deset aktivnih gradilišta diljem grada

Grad Dubrovnik trenutno provodi niz infrastrukturnih i razvojnih projekata – na području grada aktivno je preko deset gradilišta, paralelno se izvode i radovi na asfaltiranju gradskih ulica te na Aglomeraciji Dubrovnik, najvećem i najvažnijem komunalnom projektu u Dubrovniku.

Aktivni projekti obuhvaćaju uređenje Parka Pile, Parka Gradac, drvoreda u Gružu i na Bulevaru, radove na Osnovnoj školi Mokošica, uređenje parkirališta u Mokošici, izgradnju groblja Dubac, rekonstrukciju i izgradnju klupskih prostora VK Neptun, adaptaciju i izgradnju buduće TUP knjižnice te izgradnju Centra za starije osobe ispod Opće bolnice.

Svi navedeni zahvati dio su snažnog investicijskog ciklusa kojeg Grad Dubrovnik provodi s ciljem podizanja kvalitete života svojih sugrađana te ravnomjernog razvoja svih dijelova grada.

U razdoblju od 2017. do 2025. godine Grad Dubrovnik, njegove ustanove i gradska poduzeća povukli su ukupno 203.854.389,30 eura (više od 1,5 milijardi kuna) bespovratnih sredstava iz europskih fondova i nacionalnih izvora. Među najznačajnijim projektima su izgradnja prvog velikog doma za starije osobe ispod Opće bolnice Dubrovnik i rekonstrukcija te dogradnja Osnovne škole Mokošica – posljednje gradske škole koja prelazi na jednosmjenski rad.

„Ovo je konkretan pokazatelj naše posvećenosti ravnomjernom razvoju Dubrovnika. Svako gradilište, svaki zahvat – od škole do parka – ulažemo s ciljem poboljšanja svakodnevice naših sugrađana. Zahvaljujući odgovornom upravljanju i dostupnim europskim sredstvima, mijenjamo grad na bolje, dugoročno i održivo“, poručio je gradonačelnik Mato Franković.

POTPISAN UGOVOR O RADOVIMA Park za vječno sjećanje na izgubljena djetinjstva

Gradonačelnik Mato Franković potpisao je ugovor o izvođenju radova uređenja javnog gradskog parka sa spomen obilježjem za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku. Riječ je o pripremnim radovima uređenja okoliša i gradnje temelja za montažu samog spomenika – bojica visine osam metara, koje su trenutačno u procesu izrade.

”U konačnici ćemo imati spomen obilježje koje će iskazivati pijetet prema poginuloj djeci. Najveća žrtva našeg grada u Domovinskom ratu je izgubljenih 15 dječjih života. S obzirom da će se nalaziti na visoko frekventnom mjestu, u neposrednoj blizini luke Gruž, ovaj spomenik će širiti istinu među brojim posjetiteljima koji će prolaziti tim područjem. Zbog toga mi je čast da smo došli u ovu fazu u kojoj projekt kreće s realizacijom”, kazao je u današnjoj prigodi dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Spomenik je, sukladno rješenju akademskog kipara Dalibora Stošića i dizajnera i arhitekta Hrvoja Bilandžića, zamišljen kao kompozicija šarenih olovaka koja zamrzava prošlu svakodnevicu u kojoj se djeca bezbrižno igraju. Rješenje je odabrano na temelju javnog likovnog i arhitektonsko-urbanističkog-krajobraznog natječaja koji su proveli Grad Dubrovnik i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA).

U čitav proces, od samog početka i odabira lokacije, pa do sudjelovanja u Ocjenjivačkom sudu za odabir idejnog rješenja bili su uključeni su roditelji stradale djece okupljeni u Udrugu civilnih stradalnika Domovinskog rata DNŽ. Potpisivanju ugovora danas je nazočila i predsjednica ove udruge Marija Lukšić.

Spomen obilježje ujedno je zajednički projekt Grada Dubrovnika i Ministarstva branitelja Republike Hrvatske koje je sufinanciralo izradu projektne dokumentacije te izradu natječajnog elaborata i ishođenje idejnog rješenja kroz javni natječaj za izradu spomen obilježja.

Vrijednost ugovora je 121.405,75 eura s PDV-om, a u ime trgovačkog obrta „Bobica“ kao izvođača, potpisala ga je direktorica Slađana Cvrk Brlek. Rok završetka izvođenja radova je tri mjeseca.

Sukladno programu natječaja izgradnja parka planira se kroz dvije faze: izrada spomen obilježja s neposrednom kontaktnom zonom u prvoj fazi te park s kontaktno zonom prema Obali Ivana Pavla II u drugoj. Unutar postojećeg parka planirana je pješčana površina koja formira trg na kojem se nalazi skulptura, te mjesto za paljenje svijeća i polaganje cvijeća.

Državna tajnica koja upravlja Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU Zrinka Raguž uručila Ugovor iz Integriranog teritorijalnog programa vrijedan 3.36 milijuna eura

Državna tajnica koja upravlja Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, zamjenica gradonačelnika i ITU čelnica Jelka Tepšić i direktor JGP Libertas Dubrovnik Franko Mekišić potpisali su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt sufinanciran iz „Integriranog teritorijalnog programa“ u iznosu od 3.361.193,99 eura.

Bespovratnim sredstvima financira se nabava autobusa i opreme u sklopu projekta Elektrifikacije i digitalizacije javnog autobusnog prijevoza, a predstavljaju 85% ukupno prihvatljivih troškova projekta. Libertas će osigurati sufinanciranje preostalog iznosa. Uz dva dvanaestmetarska električna autobusa projekt uključuje i izgradnju trafostanice, fotonaponske elektrane, baterijskog spremnika, nabavu dva punjača i prateće aplikacije. Preostalih 12 električnih niskopodnih autobusa za gradski prijevoz, Libertas će nabaviti prijavom na natječaj resornog ministarstva vrijednog 8,4 milijuna eura.

– „Dubrovačko ITU područje je među najboljim gradovima u Hrvatskoj u korištenju novčanih sredstava iz trenutne omotnice. Od ukupno 22 milijuna eura, realizirano je čak 13,9. Uz projekt za koji smo danas potpisali ugovor, započeli su i projekti mreže zelene infrastrukture za gradske parkove, a uskoro se očekuje i početak radova na projektu Park´n´Ride.“ – izjavila je u ovoj prigodi državna tajnica Raguž o brzini korištenja sredstava ITU mehanizma.

Podsjetimo, u posljednjem osmogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2025. godine, Grad Dubrovnik, njegove tvrtke i ustanove, uspješno su povukli ukupno 203.854.389,30 eura, odnosno 1.5 milijarde kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova i nacionalnih izvora. U istom razdoblju, Libertas je nabavio 68 novih vozila, a uskoro će vozni park pomladiti s 14 novih električnih autobusa ukupne vrijednosti veće od 11,7 milijuna eura.

Gradonačelnik Franković u središtu interesa najvažnijih britanskih turističkih medija: Dubrovnik prepoznat kao primjer održivog turizma

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković našao se u fokusu triju najuglednijih britanskih turističkih medija – Travel Weekly, TTG Media i Daily Express koji su, nakon njegovog nedavnog posjeta Londonu, objavili opširne intervjue s gradonačelnikom, prepoznajući Dubrovnik kao vodeći primjer održivog upravljanja turizmom.

Posjet Londonu uključivao je sudjelovanje na konferenciji o održivim putovanjima u organizaciji britanskog udruženja putničkih agencija ABTA, a nakon povratka u Dubrovnik – uslijedio je i poziv za izlaganje na okruglom stolu s direktorima turističkih zajednica iz cijelog svijeta.

Travel Weekly je vodeći britanski multimedijski brend u području turizma s bogatim tiskanim i digitalnim sadržajem, TTG Media (nekadašnja Travel Trade Gazette), osnovan 1953. godine, danas priznati autoritet za vijesti i stručne analize u turističkom sektoru Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, dok Daily Express bilježi doseg od 15.7 milijuna čitatelja te porast čitanosti od 34.5 % u odnosu na prošlu godinu, kao i rekordan broj posjeta online izdanju od srpnja 2024. koji iznosi 136.9 milijun pogleda.

Sva tri medija istaknula su primjer Dubrovnika kao destinacije koja je uspješno redefinirala svoj turistički model nakon što je 2017. godine stekla negativnu reputaciju zbog prekomjernog turizma. U razgovoru za britanske medije, gradonačelnik Franković izjavio je: „Morali smo učiniti nešto kako bismo Dubrovnik vratili njegovim građanima.“

Na konferenciji ABTA-e gradonačelnik je prikazao fotografije prekomjernih gužvi u povijesnoj jezgri Dubrovnika, pojasnivši kako je Grad, umjesto uvođenja zabrana, odlučio upravljati tokovima posjetitelja. Posebna je pažnja posvećena kruzing turizmu, koji je strukturiran u suradnji s međunarodnom udrugom CLIA.

TTG je istaknuo Dubrovnik kao „klasičan primjer mjesta koje turisti doživljavaju kao destinaciju, ali za lokalno stanovništvo ono je dom“, naglasivši važnost dobrobiti građana u svim aspektima upravljanja turizmom. U intervjuu se navodi da su upravo građani ti koji stvaraju doživljaj za posjetitelje te je njihova kvaliteta života ključ uspjeha destinacije.

U istom duhu, Travel Weekly prenosi kako je Dubrovnik uveo brojne inovativne mjere poput kontrole dolazaka turističkih autobusa, obvezne rezervacije termina posjeta kulturnim institucijama, kao i digitalizirane usluge kroz Dubrovnik Pass. Za Daily Express, gradonačelnik Franković je istaknuo: -“Definirali smo tri vrste posjetitelja – putnike s kruzera, jednodnevne posjetitelje i one koji ostaju preko noći. Svi su važni za gospodarstvo, ali je kruzerima bilo najlakše upravljati. Zato smo kruzerske kompanije odabrali za partnere, a ne neprijatelje.“

Poziv na sudjelovanje gradonačelnika Frankovića na ABTA konferenciji uslijedio je kao priznanje za sveobuhvatan i uspješan strateški pristup održivom turizmu kroz program „Poštujmo Grad“ odnosno Respect the city. Tijekom svog izlaganja, gradonačelnik Franković je pred vodećim stručnjacima iz Velike Britanije, Europe i svijeta predstavio konkretne rezultate koji su Dubrovnik iz destinacije pogođene masovnim turizmom pretvorili u globalni primjer odgovornog i održivog upravljanja.

Za kraj, ugledni britanski mediji zaključuju da gradonačelnik Franković, iako svjestan postignutog, ne smatra da je posao završen: „Ako želimo da Dubrovnik ostane ‘biser Jadrana’, moramo osigurati da nastavi sjajiti – za sve. Pa i za buduće generacije”

Više informacija potražite na:

Sjećanje na Omišane stradale u obrani Dubrovnika

Kod spomen obilježja u Mokošici, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, odana je počast šesnaestorici Omišana koji su položili svoje živote tijekom Domovinskog rata na dubrovačkom ratištu.

Iskazivanju zahvalnosti za njihovu žrtvu u obrani Domovine, prisustvovali su članovi obitelji poginulih, predstavnici Grada Omiša, suborci i predstavnici Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Omiš te ostalih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

U ime Grada Dubrovnika položili su vijence i zapalili svijeće pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković i pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić.

Svoje živote u obrani Dubrovnika u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. dali su sljedeći branitelji s područja Omiša: Neven Pavić, Franjo Tomasović, Božo Merčep, Zdravko Radić, Ivan Lozančić, Miljenko Zečić, Marko Krstić, Marko Lozančić, Tonći Marušić, Neven Pocrnjić, Vedran Rakuljić, Ante Šošić, Ćiro Lučić, Stanko Lučić, Ivan Družić i Tomica Burić.

Spomen obilježje podigli su gradovi Omiš i Dubrovnik.

U crkvi Presvetog Spasitelja u Mokošici održana je i sveta misa zadušnica, a uslijedilo je i polaganje vijenaca kod Spomen križa na groblju Boninovo.




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *