Dubrovačko-neretvanska županija provodi postupak Ponovne javne rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna županijskog prostornog plana i strateške studije utjecaja na okoliš izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije. Javno izlaganje održalo se 15.lipnja u Dubrovniku, a ponovna Javna rasprava održava se u razdoblju od 4. lipnja 2018. do 4. srpnja 2018. godine. Tijekom trajanja ponovne Javne rasprave i Javnog uvida javnosti će biti omogućen uvid u Prijedlog Plana i Stratešku studiju, u Dubrovniku, u Velikoj vijećnici zgrade upravnih tijela Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije svaki radni dan od 09.00 do 15.00 sati.

Za komentar o brzoj cesti koja bi išla preko rijeke Omble,  pitali smo dugogodišnjeg aktivista i bivšeg branitelja, Marka Mujana.

“Javna rasprava Prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i Strategijske studije utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna plana Dubrovačko-neretvanske županije je održana zbog primjedbi od kojih se jedna od najznačajnijih odnosila na prometna rješenja. Naime na prethodnoj raspravi Auto cesta do Osojnika preko teritorija Republike Hrvatske i povezivanje RH preko Pelješca, uz preduvjet izgradnje mosta je uz manje primjedbe prihvaćena i u glavnom ocijenjena velikim iskorakom i najboljom solucijom.
Primjedbe javnosti su se odnosile u potpunosti na prijašnji Plan u kojemu bila i brza cesta Osojnik (Dubrovnik) – granični prijelaz Karasovići (Konavle) s jednom varijantom i to onom sjevernim padinama Rijeke dubrovačke, koja bi u naselju Rožat premošćivala izvorište rijeke Omble. Javnost i udruge su ovaj prijedlog ocijenile potpunim promašajem.
Ta solucija je već prije zaradila izuzetno negativnu ocjenu -2. Prijedlogom, koji je ostavljen, kao prva varijanta stari je samo pomaknut nešto malo niže ali je još uvijek na izvorištu. Ide  iznad stambenih naselja Mokošice i sela Dračeva i Prijevora a prolazi samim rubom klizišta.  Približava se naseljima na 200 metara ne vodeći računa o životu stanovnika vezanom za obitavanje u jednom (zapadnom) i bavljenje poljoprivredom, kao životnom egzistencijom u drugom (istočnom) dijelu planirane trase. Neznatno pomicanje trase je kozmetički napravljeno ne bi li se tobože zaštitila prirodna životna staništa ugroženih životinjskih vrsta u nadzemnom i podzemnom području rijeke Omble ali se time još više, nego prijašnjim prijedlogom, izravno ugrozilo način i kvalitetu života svih stanovnika Rijeke Dubrovačke. Jedini što je “nova” varijanta ocijenjena s manje negativnom ocjenom -1.
Tek se dala naslutiti nekakva mogućnost trase u ispitivanju, koja bi mogla izaći izravno na most Dr F. Tuđmana, što bi bilo puno primjerenije i prihvatljivije makar se u slučaju potrebe paralelno uz postojeći napravio još jedan most „blizanac“ čime bi se prohodnost, vezana uz očito ciljano rješavanje prometa u tranzitu, udvostručila i time riješili praktično svi problemi, kako zbog stanovništva, tako i zbog očuvanja od zagađenja i buke zaštićenog prirodnog krajolika Rijeke Dubrovačke i posebno izvorišta Omble.

Sagledavanjem „Strateške studije utjecaja na okoliš“  može se vidjeti kako je u njenoj izradi sudjelovalo oko 30 vrhunskih domaćih, a i stranih stručnjaka u potpunosti je bilo zanemareno da na ovom relativno malom i izuzetno uskom prostoru postoji 12 izvorišta pitke vode, koja bi presjekla planirana trasa čija gradnja ne samo da bi bila agresija na zemljište nego i mehaničkom izvedbom moguća smrt za te izvore što je potpuno nedopustivo. “Presušivanje“ nekih od izvorišta bi bilo ravno katastrofi i nad prirodom i nad ljudima.
Nakon te prethodne rasprave u najnoviji Plan je za ovu ponovljenu javnu raspravu uvrštena predložena varijanta, koja bi išla na most Franje Tuđmana i dalje sjevernim padinama Srđa do Brgata. Udruge, javnost a i Grad Dubrovnik na raspravi je ocjenjuju daleko manje štetnom uz mogućnost da prolazi što dalje od naselja moguće i podzemno ili ukopano što se preporuča a to je u prijedlogu vidljivo da će osjetljivim dijelom ići podzemno kroz tunele, čime bi njezin utjecaj na okoliš bio sveden na minimum. U studiji su sagledani mnogi aspekti no i izostavljen je jedan izuzetno značajan a to je pitanje sigurnosti s više aspekata od kojih je jedan i blizina državnoj granici s BiH i nama svima dobro poznatim Golubovim kamenom. Naime po međunarodnim uzusima blizina državne granice je za ovakvu cestu minimalno 500 metara. I u ovoj ponovljenoj raspravi na ovo pitanje struka nije imala odgovor.
Ponovljena rasprava je pokazala od strane sudionika, koji su o ovom aspektu raspravljali, da se iz nekih razloga friziraju ocjene za varijantu preko izvora Omble i to pravda metodologijama, koje su valjda one iste po kojima je zanemareno 12 izvora vode na trasi kojom bi prošla brza cesta. Jednako tome je i ocjena da su dva (2) ljetnikovca na trasi varijante ponad sjevernih padina Srđa značajnije i više od petnaest (15) ljetnikovaca na trasi koja prolazi sjevernim padinama Rijeke dubrovačke i iznad izvorišta Omble. Javnost se oštro  usprotivila toj u najmanju ruku čudnoj logici i ustvrdila da je kriva, ili procjena, ili njeno subjektivno tumačenje od strane stručnih lica, ili je pak ona pogrešno odabrana. Bez da idemo u spekulacije i bavimo se odgonetanjem razloga i interesa sigurno je da će udruge, inicijative i građani nakon iskazivanja primjedbi, pisanja predstavki poduzeti u slučaju ignoriranja poduzeti daljnje korake pa ako treba i rušiti “stručne” ekspertize i odabrane metodologije. Nadamo se da će jedan fijasko i cijena ponovljene Javne rasprave, kojoj je prethodila i ponovljena stručna ekspertiza i izrada studija biti dovoljna i da se neće ići na dalj nje doigravanje trošeći strpljenje, izuzetan trud i resurse onih koji se za boljitak Grada bore amaterski bez da za svoj trud imaju kune naknade a na žalost ispada protiv struktura i stručnjaka koji su za to još i debelo plaćeni. Mi i dalje vjerujemo da je sve to proces ispravljanja krive politike i da će napokon odgovorni i stručnjaci krenuti skupa s javnošću i građanima rušiti privatne spekulacijske i nerijetko kriminalne projekcije u korist za razvoj prihvatljivih i građanima prijateljskih rješenja za boljitak prije svega djece i mladih. Ovo je samo jedan segment rasprave na kojoj se aktualiziralo i pitanje malverzacijskog projekta takozvanog Golfa na Srđu a otvoreno je i pitanje spekulacije i pitanja Državne granice i graničnog prijelaza na rtu Kobila, koji se ima namjeru povući unatoč protivljenjima Županije kilometar natrag sa postojećeg na Konfinu. Vlada Republike Hrvatske očito ne mari osluhnuti ono što mi govorimo na jugu Hrvatske iz Grada, koji je stožerna točka hrvatske državnosti. O ovom pitanju bit će još govora i nakon što sam ga predočio na Skupštini Dubrovačko-neretvanske županije i ovoj Javnoj raspravi uskoro će biti vrijeme da s njim upoznam cjelokupnu javnost Dubrovnika, naše Županije i građane Hrvatske a onda i Državne institucije neće moći objašnjavati kako je sve u redu i kako ne otvaraju mogućnost novoga slučaja, kao što je onaj oko Savudrijske vale, koja pretendira biti Piranski zaljev.” rekao je ovom prilikom Mujan.