Bonačić Obradović netko treba objasniti kako se na nesrećama ne grade politički poeni
Piše: Dubrovnik Insider26/03/2025
1221
Kandidatkinja za gradonačelnicu koalicije Slobodno, Anita Bonačić Obradović osvrnula se na Facebooku na odrone i nastalu situaciju, ne propuštajući priliku da poentira pred izbore na nepogode koje su jutros zadesile Dubrovnik. Kao da eto, ni kiše, ni odrona ne bi bilo da je ona na vlasti, zaboravljajući, opet, da je i njezina stranka godinama bila u istom sustavu, a odroni su padali i tada.
Ovo nije situacija kada se na tuđim nesrećama trebaju graditi politički poeni, i pametovati iz opozicije, već vrijeme kada bi svi zajedno trebali naći zajednički jezik i rješenje ogromnog problema svih nas zajedno.
Njezin status prenosimo u cijelosti.
-Nije još sezona, nije ljeto , nisu još sezonske gužve, ali je kiša. I savjet od gradonačelnika u odlasku je bio tijekom rujna prošle godine: ostanite doma….nažalost danas su neki i prisiljeni ostati zbog odrona i nastale situacije.
…”Grad Dubrovnik i Dubrovačko–neretvanska županija zaštitu okoliša i prevenciju od katastrofa shvaćaju vrlo olako, sezonski. Zimi ih na to podsjete odroni i poplave, ljeti požari.
U međuvremenu, postojimo u uvjetima kakofonije nikad iskorištenih strategija, nedefiniranih akcijskih planova, neprovedenih provedbenih planova, prijavljenih i eventualno odobrenih točkastih projekata, zakučastih vlasničkih odnosa i selektivnih mehanizama krajobrazne i urbanističke zaštite. A kada se maknemo iz tih metafizičkih stanja, što je stvarnost?
Ona je Gradu Dubrovniku VRLO JASNO ocrtana u nizu dokumenata koje izrađuje i koje plaća, godinama.
SVA Izvješća o stanu zaštite od požara na području Grada Dubrovnika unazad 7 godina, Krajobrazna studija za područje Grada Dubrovnika, Program zaštite okoliša Grada Dubrovnika od 2023. do 2026., Strategija zelene urbane obnove Grada Dubrovnika za razdoblje 2025.-2030., Strategija zelene infrastrukture Grada Dubrovnika i pripadajući Akcijski plan iz 2022. (…. oprostite, autorska pauza jer sam se počela smijati na to koliko smo strategija platili da se izrade, ovo je samo iz mog sjećanja, tko zna koliko ih je još, rekao bi čovjek da smo zelena metropola…)…
…ističu da se događa neodrživi proces degradacije i zanemarivanja zelenila, što se očituje u betonizaciji urbanog krajobraza, povećanju temperature te OSOBITO gubitku zelenih prostornih elemenata kao absorptivne podloge pa tako olujne kiše, sve učestalije zbog klimatskih promjena, stvaraju poplave te klizišta i odrone. Olujne kiše i poplave rezultiraju i padanjem i/ili uklanjanjem dotrajalih i neodržavanih stabala, čime se biljni fond, ionako ugrožen betonizacijom i aslfatiranjem uslijed lošeg planiranja i provedbe urbanističkih planova, dodatno smanjuje. Gubitkom absortivne podloge stvaramo uvjete za još veće i učestalije poplave, klizišta i odrone. Začarani krug. Istovremeno, izmjene GUP-a ćemo dočekati već nekad valjda, registar zelenila jos nije dovršen (mozda nekog drugog proljeća), jos ti akcijski planovi vise u zraku, ti planovi provedbe, ti ovi i oni.
Prema analizi problema koje su studije donijele, vidimo da je akcija i briga izostajala i prethodnih godina, osobito u segmentu obnavljanja, nadopune i održavanja zelenila koji se trebaju provoditi kroz Plan komunalnog održavanja. O oborinskim odvodnjama u SVAKOM od kotara i mjesnih odbora možemo napisati još niz tragikomedija, ali sad nećemo. Mentalna higijena.
Istovremeno u toj kakofoniji imamo i primjere gdje naši vlastiti sugrađani ruše javno, ruše zajedničko, gotovo uvijek bez dozvole, jer znaju da neće biti sankcija. Sustav, naklonjen takvim sitnim, ad hoc prekršajima (a pogotovo ako imaš određenu iskaznicu) pretrom je, predalek (inspektorat u Splitu), dovoljno nezainteresiran i pravno preklapajuc da svaku akciju pretvori u predugu i besmislenu ili još bolje, da daje svim institucijama nadzora i sankcioniranja dovoljno mjesta da kažu “nismo nadlezni”. Pa ti nađi tko je, što često zavrsi u filozofskoj, vise nego cinjenicnoj raspravi.
A na ljeto? Na ljeto ćemo gorit’. Iz cijelog niza problema koji su opisani iz godine u godinu u gore navedenim dokumentima. Kad izgori, onda će doći opet kiša pa opet odroni itd. Začarani krug.
Prije pola godine sam napisala u jednom sličnom statusu: “Znate sto, najbolje da mi sve posječemo, zabetoniramo pa da nas odroni i poplave sa Srđa odnesu napokon. Lakse je onda i izraditi registar zelenila. Samo upises 0 i ocrtas u GIS-u cijeli Grad u betonsko sivu.

” Ovo je bila šala, opet proistekla iz čiste frustracije, pretjerivanje koje je postalo standard u zadnjih nekoliko mjeseci. Više mi nije smiješna.
Ima ta jedna snažna potreba da u svijet pošaljemo poruku da Dubrovnik ima kontrolu nad sobom i svojim prostorom. Pa postavljamo kilometre stupica, rampi i konopa posvuda koji nam reguliraju hod i kretanje, ograničavamo ulaske i izlaske, propisujemo, zabranjujemo, sankcioniramo, ocrtavamo, reguliramo ovo i ono. Na papiru. A provedba?
Evo je u ovom i ovakvim primjerima. Istina je ta da u provedbi nemamo kontrolu nad tim osnovnim resursom, prostorom. Nemamo upravljanje.
Kao grad moramo prestat’ šetat’ powerpoint prezentaciju Respect the City po bijelom svijetu i suočiti se s tim da su nam sustavi zaštite okoliša, otpornosti na klimatske promjene i sigurnosti na nuli (i padaju). A sve kako bi kakofonija usporednih i besmisleno disperziranih procesa zaštite okoliša konačno dobila svoju jedinstvenu putanju prema zaštiti i povećanju kvalitete života građana (ponegdje i zaštite golog života) i kako bi se olakšao rad svim strukturama civilne zaštite u ovakvim situacijama katastrofe. Neću vam pisati “što treba”, neću se pravit pametna, sve je napisano u plaćenim stručnim dokumentima. Izvadimo ih iz ladica i provedimo ih”