U Dubrovniku je kulminirala borba za pomorsko dobro građana napadom na čovjeka koji već godinama ruši prepreke na plažama – kako bi građanima osigurao slobodan i zakonom zajamčen pristup. Hrvatska je u srpnju dobila dugo iščekivani novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama pa se mnogi nadaju da će se nagomilani problemi sada riješiti.
Što se tiče uzurpacije pomorskog dobra, ono se događa već desetljećima. I upravo iz tog razloga sam i ja kao saborski zastupnik u Hrvatskom saboru se zalagao za činjenicu da jedinice lokalne samouprave putem svojih komunalnih redarstava dobiju nadzor nad pomorskim dobrom kako bi u konačnici mi na mikrolokacijama mogli uvoditi red jednako kao što smo ga uveli na javnim površinama grada Dubrovnika, rekao je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika za HRT.
– Zahvaljujući navedenom zakonu konačno smo dobili tu mogućnost. Sad treba proći procedure potrebne kako bi komunalni redari mogli postati i pomorski redari. Nakon edukacije će tako nešto biti moguće i u konačnici krećemo u rješavanje problema po pitanju uzurpacije pomorskog dobra na području grada Dubrovnika. Još jednom pozdravljam donešeni zakon. Mislim da je on bio nužan, da je bio potreban i da će on riješiti puno problema koji su se nagomilali kroz godine, ističe.
Otvorena je dodaje, email adresa za prijavu uzurpacije pomorskog dobra i u manje od 24 sata stiglo je čak 11 prijava koje su se nanizale od Zatona, Rijeke Dubrovačke, samog područja užeg dijela grada.
– Dakle, uistinu je toga velik broj. Naravno, mi ćemo izaći s našim redarima i utvrditi što je od tih prijava opravdano, a što neopravdano. Međutim, drago mi je da se kod naših sugrađana podigla svijest i činjenica da pomorsko dobro ne može biti privatno dobro i da će uzurpatori, ja vjerujem, shvatiti u vrlo skorom vremenu kako u gradu Dubrovniku, ali ne samo gradu Dubrovniku nego i svim ostalim jedinicama lokalne samouprave, ne mogu više loviti u mutnom. Kod nas je bio poznat slučaj i prije par mjeseci jednog gospodarskog subjekta koji je na Lapadskoj obali puno desetljeće poslovao i radio bez ikakve koncesije, a da ga pritom nitko nije kontrolirao. To s budućim pomorskim redarima, odnosno komunalnim redarima više neće biti moguće u dovest će se dugo očekivani red na pomorskom dobru, navodi.
Usvajanjem zakona je, kaže, definirano da kontrolu reda na pomorskom dobru provode oni redari koji su pomorski redari, dakle ne komunalni redari.
– Što u konačnici znači da prije svega treba sačekati edukaciju koju će provesti ministarstvo i u konačnici tada ćemo tek imati ovlasti provoditi nadzor nad pomorskim dobrom. Sigurno ćemo mi i naše komunalne redare prijaviti da se educiraju i da i oni postanu pomorski redari. Ali je ključna ova navedena edukacija koja će onda, nakon koje će onda se zapravo dobiti sve potrebne ovlasti za rad na pomorskom dobru.
Zakon o pomorskom dobru, smatra Franković, sigurno neće ostati samo mrtvo slovo na papiru.
– U Hrvatskom saboru prilikom rasprave o novom zakonu o pomorskom dobru većinom ekipa odnosno političari iz Možemo su isticali da je loše da jedinice lokalne samouprave dobiju ovlasti kontrole nad pomorskim dobrom. Kao razlog tome da će doći do lokalnih šerifa koje će onda u konačnici provoditi samovolju. Sada vidimo potpuno drugo. Svi se pozivaju na zakon o pomorskom dobru, svi pozivaju jedinice lokalne samouprave da uvedu reda i mi ćemo sigurno uvesti reda i uvjeren sam da će ovim zakonom na pomorskom dobru doći do jedne maksimalne kontrole i reda na pomorskom dobru. A mi ćemo za iduću godinu napraviti jednu web stranicu uvida tko što ima, na koji način, na pomorskom dobru od gospodarskih subjekata kako bi zapravo naši sugrađani, ako vide da je nešto sumnjivo, mogli odmah i provjeriti na GIS-u grada Dubrovnika je li navedeni objekt, je li navedena plaža, je li navedeni plovni objekt, ima koncesijsko odobrenje odnosno dozvolu ili je nema, zaključuje.
