Sezona je u punom jeku, a turisti iz cijelog svijeta pristižu u Hrvatsku. Na kolodvorima i aerodromima potom naručuju Uber kako bi ih doveo do željene lokacije koju su rezervirali putem servisa Booking ili Airbnb. Potom će se pomoću TripAdvisora informirati gdje izaći i večerati, a fotografije i iskustva s odmora dijelit će na svojim Facebook, Instagram i Twitter računima.
Airbnb, Booking, TripAdvisor i Uber digitalne su platforme koje su izazvale velike promjene u navikama turista i približile ljepote Hrvatske posjetiteljima iz cijeloga svijeta te time mnogo učinile za hrvatski turizam. Što Hrvatska čini da im olakša poslovanje, koji su glavni benefiti, a koje mane svakog od tih servisa istražili smo kroz razgovor s raznolikim sugovornicima
Među posjetiteljima koji ovih dana pristižu u Zagreb je i Miho Aimee, 24-godišnja studentica iz Tokija. Ona je u Hrvatsku stigla na preporuku fakultetskih kolega koji su prošlog ljeta u Hrvatskoj proveli nezaboravna dva tjedna.
“Hrvatska je još uvijek masovnim turizmom nezagađena i neistražena zemlja, a takve destinacije su mi omiljene. Ostat ću u Zagrebu nekoliko dana, potom idem na Plitvice pa prema Dubrovniku”, govori simpatična Miho i s veseljem nam pozira dok se uređuje za večernji obilazak grada u svom privremenom zagrebačkom domu blizu Kvatrića. Miho je smještaj rezervirala koristeći Airbnb jer “kada negdje otputuje, voli se osjećati kao kod kuće”. Malen, skroman, ali simpatično uređen Apartment Yellow činio joj se kao idealna lokacija. Vlasnica Tihana Čupek ne krije zadovoljstvo zbog stalne potražnje za stanom koji već treću godinu iznajmljuje koristeći Airbnb i Booking.
Snađi se, druže
“U ovaj sam posao ušla slučajno, na nagovor moje partnerice Maje Maksimović. Počele smo praktički od nule; s tri plahte, dvije posteljine i četiri ručnika. Zbog toga nam ocjene u početku nisu bile sjajne pa smo počele ulagati u sitnice koje korisnici vole; poput postera, pepeljara, magneta za frižider… Kad smo počele, naša ocjena na Bookingu bila je 8,6. Sada smo već na 9,4, a ocjene nam rastu jer naši gosti vole opušteni, kućni štimung koji im se trudimo omogućiti”, priča nam Tihana koja navodi iznajmljivanje stana preko digitalnih platformi Airbnb i Booking.com “izvrsnom dodatnom zaradom”.
“Kada platimo račune i pokrijemo kredite, ostane nam za pristojan džeparac. U Hrvatskoj nam svima nedostaje love pa moramo poslovati prema modelu ‘snađi se, druže’”, u šali će Tihana te dodaje kako se u Zagrebu najviše isplati iznajmljivati male stanove do 40 kvadrata jer je za njima najveća potražnja, a režije su male i održavanje je jednostavno. Što se klijentele tiče, ona je i više no raznovrsna.
“Svega se nađe. Kad nije sezona, uglavnom dolazi domaća ekipa, mladi parovi. Ima i dosta dentalnih turista. U sezoni ljudi dođu na dan, dva, a potom se spuštaju na more. Od ljetnih gostiju, omiljeni su nam oni iz bivšeg Istočnog bloka – Bugari, Rumunji, Česi, Poljaci, Rusi… S njima se u startu sprijateljimo, a nevjerojatno su uredni, pogotovo Bugari, koji redovito ostave stan toliko sređen pa gotovo da ga i ne moramo pospremati. Zapadnjaci su malo razmaženiji, za njima zna ostati ponešto hrane i prljavog suđa, no nitko do sada nije nešto razbio, niti oštetio”, objašnjava. Da nema Airbnba i Bookinga, ne bih se bavila ovim poslom, kaže, jer joj navedene platforme omogućuju da posluje koristeći uglavnom pametni telefon.
“Oba servisa nevjerojatno su jednostavna za korištenje. Prvi nas je prihvatio Airbnb, a zatim i Booking. Pokušale smo se registrirati i preko TripAdvisora, no oni su nas prestrojili na svoj podsustav za iznajmljivače koji nije toliko jednostavan za korištenje. Airbnb nam je mrvicu draži jer ima manju proviziju, oko 2, 3 eura, dok Booking uzima svojih standardnih 15%. Ipak, mnogo više ljudi nam dolazi preko Bookinga. Omjer je 20% Airbnb, 80% Booking”, govori Tihana.
Ipak, nagli procvat turizma i prilika malim iznajmljivačima te vlasnicima stanova za dodatnom zaradom ima i svoju drugu stranu medalje. Podstanarski stan u širem centru Zagreba već sada je gotovo nemoguće iznajmiti po normalnoj cijeni, a situacija će u budućnosti biti još gora. Također, velik dio iznajmljivačkog biznisa još uvijek posluje u sivoj zoni. Tehnološka revolucija događa se u velikom nesuglasju sa zastarjelom zakonskom regulativom.
Booking.com – smrt za turističke agencije
To nam je objasnio Mato Renić, vlasnik hotela Istra u staroj jezgri grada Raba koji uskoro ide u renovaciju i dugogodišnji turistički djelatnik. Za razliku od nekih drugih hotela na obali, njegov je i ove godine pun.
“Pojava Booking.coma i Airbnba donijela je veliku konkurenciju hotelijerima, no nije nam ugrozila poslovanje. Potrebe gostiju se razlikuju. Neki više vole privatni smještaj, neki hotele. Ti servisi, osobito Booking.com, smrt su za turističke agencije. I mi u hotelu Istra koristimo Booking. Oni nam uzmu 15%, dok agencije uzimaju 30%. Svi smo na tržištu, a prolazi samo kvaliteta. Na Bookingu imamo odlične ocjene, gosti hvale naše osoblje, a osoblje je duša hotela”, iskren je Renić, koji je u turizmu više od 45 godina. Najprije je radio za njemačke agencije, a potom otvorio hotel na Rabu, čiji je ponosni vlasnik već 22 godine.
“Na Jadranu nema hotela s kojim nisam poslovao radeći za velike njemačke turističke kompanije. Međutim, sve što sam o turizmu naučio, promijenilo se. Sve osim kontakta s gostom, on je ostao isti. No, moram se prilagođavati. Booking nam mnogo pomaže u poslovanju. Gost danas sjedi u svojoj kući u Bavarskoj, gleda fotografije i jednim klikom miša rezervira baš onu sobu koju želi. Postali smo dio globalnog sela”, govori Mate, vlasnik hotela Istra, koji je svake sezone pun i teško je pronaći sobu viška. Problem mu je, kao i drugim otočkim hotelijerima, napuniti ga izvan sezone. Nema dobro mišljenje o pretjeranoj apartmanizaciji obale jer, kaže, ona nudi samo krevete, a ne otvara radna mjesta, što šteti lokalnoj ekonomiji.
Apartmanizacija razara turističke destinacije
“Shvaćam da svi od nečega moramo živjeti, no postoje turistička središta koja su apartmani u potpunosti razorili. Mnogi od iznajmljivača nisu profesionalci, nego imaju lijepu kuću i onda rentaju sobe po 15-20 eura za noć. Gost se tu, naravno, osjeća dobro za polovicu hotelske cijene. Međutim, neki apartmani imaju po 30-50 kreveta, a nijednog zaposlenog. Mnogo je toga u sivoj zoni. Pretjerana apartmanizacija stoga uništava destinaciju jer nitko nije u radnom odnosu. Za razliku od hotela, apartmani ne otvaraju radna mjesta. Zaradi se od toga nešto, no to nije život, već preživljavanje”, otvoreno će o problemima Renić. I dok za Booking ima samo riječi hvale, za TripAdvisor pun je kritika.
“Ljudi na Bookingu ostavljaju recenzije pod punim imenom. Tamo je recenziju nemoguće napisati ako gost nije bio u hotelu. Jedina prava recenzija je ona koju je napisao gost koji je boravio u hotelu. S TripAdvisorom to nije slučaj. Tamo sam svjedočio zloporabama, no na sreću, one su zanemarive, oko 2%. Na TripAdvisoru me svatko može popljuvati, bez obzira na to je li ikada boravio kod mene”, pomalo je ogorčen neregularnim recenzijama TripAdvisora Mate.
Pristranost recenzija na TripAdvisoru
Slična iskustva ima i Bobo Čimbur, vlasnik kultnog zagrebačkog restorana Baltazar. Iako prema TripAdvisorovim recenzijama Baltazar nije među prvih deset restorana u Zagrebu, Čimbur kaže kako su konstantno puni te da im podjednako dolazi domaća i strana klijentela.
“Ne znam mnogo o TripAdvisoru, time se više bavi moj sin. Iako prema recenzijama na TripAdvisoru visoko kotiramo, smatram da je on velika glupost jer svatko može pisati što god hoće. Jedan ‘recenzent’ tako je nedavno popljuvao i ocjenom nedovoljan ocijenio Baltazarove kuhane kobasice, iako ih nikad nisam imao u ponudi! Neki restorani koriste nemoralne načine da povećaju svoje, a smanje moje recenzije, ali ja ne marim mnogo za to”, indiferentan je Čimbur, vlasnik restorana koji uspješno posluje već 36 godina.
Da je Čimbur donekle u pravu, svjedočila je autorica ovih redaka koja je neko vrijeme radila kao PR menadžerica elitnog restorana u centru grada koji je u ponudi imao domaću tjesteninu, svježe delicije iz svih krajeva Hrvatske i probrana vina. Susjedni lokali dokazano su namjerno pisali loše recenzije, a za svoje restorane imali su fantastične ocjene, iako je njihova ponuda kvalitetom namirnica bila daleko niža. Jedan od tih restorana i dan-danas je u vrhu ponude na TripAdvisoru, a gostima nude jela iz friteze, smrznute njoke, umjetni sir i namirnice kojima je prošao rok trajanja.
Htjeli mi to ili ne, čitava Hrvatska, a pogotovo hrvatski turizam trenutno prolazi kroz veliku transformaciju, a još uvijek je neizvjesno hoće li se uspjeti plasirati među zemlje s najboljom turističkom ponudom na svijetu. Hrvatski turizam, na žalost još uvijek je prilično šlampav, osobito kada je u pitanju ponuda hrane i smještaja gostima. Restorani na obali trebali bi kontimnuirano i zajedničkiom snagama raditi na tome da se prednost na jelovnicima da hrvatskoj gastronomiji i vinima po što razumnijoj cijeni. Iznajmljivači i hoteli ne bi trebali dizati cijene u nebesa i bnraniti bilo kome da rezervira smještaj. U protivnom, hoteli i apartmani, bit će sve prazniji.
Tekst originalno objavljen u časopisu Mreža, svibanj, 2017.