JAČANJE  OTPORNOSTI  NA  KATASTROFE  I SMANJENJE  RIZIKA  OD  NESREĆA  KOD  STARIJIH 

OSOBA –  IZAZOV  ZA  CIJELU  ZAJEDNICU?

PETAK, 13. 10. 2023. u 13 sati 

Donji amfiteatar Sveučilišta u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika 41

TEME:

• Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2023. – Uvod, ANA MILIČIĆ, mag. act. soc., voditeljica Službe civilne zaštite Dubrovnik
• Ekologija starenja, doc. dr. sc. SANJA ZORANIĆ, voditeljica studija Sestrinstvo i Kliničko sestrinstvo, Sveučilište u Dubrovniku
• Padovi, dr. sc. ANKICA DŽONO-BOBAN, prim. mr.  MARIJA MAŠANOVIĆ, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo Dubrovnik
• Zaštita od požara u domovima za starije i nemoćne, BOŽIDAR BENIĆ, dipl. ing. el., voditelj Odjela inspekcije, Služba civilne zaštite Dubrovnik
• Specifičnosti kod traganja i spašavanja starijih osoba, MARIJO BEGIĆ, mag. ing. aedif. i IGOR KRILE, dipl. ing. el., Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Dubrovnik
• Komunikacija preventivnih poruka/starije osobe u sustavu ranog upozoravanja, dr. sc. ROMANA JOHN, Odjel za komunikologiju, Sveučilište u Dubrovniku i ANA MILIČIĆ, mag. act. soc., voditeljica Službe civilne zaštite Dubrovnik

Moderator:  BOŽO BRZICA

ULAZAK SLOBODAN

JAVNA TRIBINA SAŽETAK

Povodom obilježavanja Međunarodnog dan smanjenja rizika od katastrofa Sveučilište u Dubrovniku, u suradnji sa Službom civilne zaštite Dubrovnik Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a, organizira javnu tribinu pod nazivom „Jačanje otpornosti na katastrofe i smanjenje rizika od nesreća kod starijih osoba – izazov za cijelu zajednicu“. Međunarodnog dan smanjenja rizika od katastrofa, na međunarodnoj razini, ove je godine usmjeren na borbu protiv neravnopravnosti za otporniju budućnost. Imajući na umu da je listopad ujedno i mjesec starijih osoba, tribina je tematski fokusirana upravo na rizike koji pogađaju osobe treće životne dobi te na odgovornost šire društvene zajednice da te rizike umanji. 

Uz organizatore, na tribini će sudjelovati i Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Dubrovnik.

Panelisti će na tribini kratko prezentirati teme vezane uz ekologiju starenja, odnosno prilagodbu starijih osoba okolini, kao i promjeni okoline kao dijela procesa prilagodbe. Posebna pozornost posvećena je sprječavanju rizika od padova, specifičnom kod osoba starije životne dobi. Specifičnosti kod traganja i spašavanja starijih osoba te mjere zaštite od požara u domovima za starije i nemoćne također će biti vrlo zanimljive teme o kojima se u javnosti ne govori često. Posebnu pozornost dat će se komuniciranju preventivnih poruka prema starijim osobama i specifičnostima te ciljane populacije u učinkovitom sustavu ranog upozoravanja. 

Na tribini najavljenoj za 13. listopada 2023. s početkom u 13.00 sati očekuju se predstavnici različitih institucija i organizacija, prvenstveno onih usmjerenih na skrb o starijima, ali i studenata i učenika koji pokazuju zanimanje za ovu temu. 

Ekologija starenja, doc. dr. sc. SANJA ZORANIĆ, voditeljica studija Sestrinstvo i Kliničko sestrinstvo, Sveučilište u Dubrovniku

Ekologija čovjeka se bavi proučavanjem odnosa čovjeka i njegove okoline. Starenje smatramo kontinuiranom prilagodbom promjenama koje nastupaju u smislu funkcioniranja i ograničenja do kojih dolazi samim procesom starenja. Okolina je jedan od bitnih faktora u samom procesu prilagodbe, pa se upravo iz razloga postizanja što bolje kvalitete starenja razvila grana ekologija starenja, koja proučava prilagodbu starije osobe okolini u kojoj se nalazi i promjenu okoline kao dio procesa prilagodbe, tj. svakodnevnog ponašanja u prirodnom okruženju (Lawton i Nahemow 1973). Fizičko okruženje može nametnuti ograničenja u funkcioniranju osoba starije životne dobi, ali može i pridonijeti boljoj kvaliteti života. Starenje u vlastitom kućanstvu, kao i u optimalnom fizičkom okruženju, uz adekvatnu pomoć, olakšava starenje u svakodnevnim aktivnostima, održavajući rutinu i njegujući navike u poznatom okruženju. Od velike važnosti je osiguravanje sigurnog okruženja (dom i okoliš), s obzirom na postojanje multimorbititeta kod starijih osoba, koji uključuju razna kognitivna oštećenja, osjetilna (vid sluh), kao i probleme s ravnotežom što uz nuspojave raznih lijekova stvara veliki rizik za ozljede uslijed pada, a što predstavlja javnozdravstveni problem jer dovodi do gubitka neovisnosti i narušavanja kvalitete života.

Cilj društva je smanjenje institucionalizacije zbog čega se politika skrbi u europskim zemljama sve više usmjerava prema pružanju izvaninstitucionalne skrbi, a s ciljem što duljeg zadržavanja starijih osoba u njihovom domu, osiguravajući sve što je potrebno za kvalitetan život u smislu formalne i neformalne skrbi.

Padovi, dr. sc. ANKICA DŽONO-BOBAN, prim. mr.  MARIJA MAŠANOVIĆ, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo Dubrovnik

Promjene u koštano-mišićnom, kognitivnom i neurološkom sustavu tijela tijekom starenja donose promjene u motorici i osjetilima što otežava hodanje i održavanje ravnoteže u većine starijih osoba. Osim fiziološkog procesa starenja, uzroci takvih promjena su kronične bolesti (poput bolesti srca i krvnih žila, endokrinih ili neuroloških bolesti, poremećaja vida i sluha i sl.), korištenje lijekova te rizična ponašanja (npr. konzumacija alkohola). Posljedice su nestabilnost kod stajanja i kretanja, funkcionalna nesigurnost te sklonost padovima. 

Kako bi starije osobe što dulje živjele samostalno i funkcionalno u vlastitom okruženju potrebno je napraviti procjenu rizika od padova te izraditi plan prevencije rizika, prvenstveno osigurati sigurno okruženje u svim prostorijama unutar doma i izvan njega (stepenište, balkon, okućnica, dvorište i sl.). To je istovremeno i preduvjet za pripremu u izvanrednim kriznim situacijama (potres, požar, poplave, ratna stanja i sl.) za sigurnu mobilizaciju i spašavanje starijih osoba.

Zaštita od požara u domovima za starije i nemoćne, BOŽIDAR BENIĆ, dipl. ing. el., voditelj Odjela inspekcije, Služba civilne zaštite Dubrovnik

U domovima za njegu starijih osoba i sličnim ustanovama nalaze se većinom osobe ograničene u svojoj pokretljivosti.

Veći broj osoba i ograničena pokretljivost zahtijevaju specijalne mjere kako bi se osigurala sigurnost osoba u slučaju požara, a koje uključuju sve faktore:

• Građevinu – samo dozvoljeni tipovi konstrukcije;
• Sustave zaštite od požara – obveza štićenja sprinkler stabilnim sustavom i sustavom za dojavu požara;
• Obučenost osoblja – kroz konstantne vježbe evakuacije.

Kako bi se postigla primjerena zaštita i sigurnost, u odnosu na potencijalnu opasnost izbijanja požara u bilo kojem dijelu građevine, potrebno je da svi ovi faktori ispravno zajednički djeluju.

U kratkom osvrtu prikazati će se temeljne građevinske mjere zaštite od požara i iznijeti osvrt na stvarno stanje na terenu koje je na žalost daleko od zadovoljavajućeg. 

Specifičnosti kod traganja i spašavanja starijih osoba, MARIJO BEGIĆ, mag. ing. aedif. i IGOR KRILE, dipl. ing. el., Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Dubrovnik

Iskustva potraga sa starijim i dementnim osobama, te način prevencije za umanjenje rizika nestanka dementne osobe, te kako pomoći u slučaju nestanka.

Komunikacija preventivnih poruka/starije osobe u sustavu ranog upozoravanja, dr. sc. ROMANA JOHN, Odjel za komunikologiju, Sveučilište u Dubrovniku i ANA MILIČIĆ, mag. act. soc., voditeljica Službe civilne zaštite Dubrovnik

Kroz kratku prezentaciju „Komunikacija preventivnih poruka/starije osobe u sustavu ranog upozoravanja“ obradit će se važnost svjesnosti o potencijalnim rizicima kako bi se mogli na vrijeme pripremiti i smanjiti rizike odnosno povećati otpornost na katastrofe, osobito kod starije populacije. Dat će se primjeri preventivnih preporuka za različite rizike (potres, požar, ekstremne temperature…), kao i primjeri na koji način starijoj populaciji prenijeti te poruke. S obzirom na poteškoće koje dolaze sa starijom dobi (slabljenje vida, sluha, pokretljivosti…) istaknut će se važnost uloge zajednice u neposrednom komuniciranju i pomoći starijim osobama kako bi adekvatno primili poruke ranog upozoravanja i kako bi pravovremeno i adekvatno na njih mogli reagirati.