Julijo Srgota je gotovo godinu dana direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. Razgovarali smo sa Srgotom o očekivanjima, pripremama u narednom periodu, regionalnim turističkim zajednicama i koliko je zadovoljan dosadašnjim turističkim prometom u županiji.

Godinu dana je prošlo od otvaranja Pelješkog mosta. Možete li nam reći o utjecaju mosta na turizam na hrvatskom jugu?

-Čim se otvorio Pelješki most, efekti su bili vidljivi. Mislim na entuzijaste koji su ga htjeli vidjeti, fotografirati, nautičare koji su prolazili ispod mosta. Hotelijeri u Orebiću, kao i kampovi i ugostitelji ove godine bilježe vrlo dobre rezultate. Stonske zidine, solana i izvrsna gastronomija u Ston privlače brojne posjetitelje, a predivne netaknute pelješke plaže, brojne vinarije i biciklističke staze kao i kajt i surferski raj u Vignju doprinose atraktivnosti ove destinacije. Turisti su ove godine imali priliku uživati u raznim manifestacijama od Dana malostonskih kamenica preko Pelješke trpeze do Festivala peljeških kapetana, a sprega prirodnih i kulturnih ljepota, eno-gastronomije i događanja je dobitna kombinacija s kojom je Pelješac ove godine hit destinacija.

Otvaranjem mosta otvorile su se i nove prilike za ulaganja u razvoj turističke ponude. Važno je zadržati održivi smjer razvoja turizma na poluotoku, kao i u cijeloj županiji, što određuje i županijska strategija razvoja turizma . Most dijelom smanjuje i određenu turističku “ovisnost” županije kao avio destinacije. Porast turističke potražnje potvrđuju i brojke po kojima cijeli poluotok Pelješac do sredine srpnja bilježi preko 400 000 noćenja, što je 8 % više nego u istom razdoblju prošle godine.
Malo se priča o tome koliko je most donio samoj dolini Neretve. Bogata ponuda koju čine muzej Narona, jedinstvena gastronomija bazirana na jeguljama i žabama, delta Neretve koja je odlična za kajt i surf turizam su nešto što se treba vidjeti i isprobati. Brojne su biciklističke staze u tom dijelu županije. Nedavno je u Bađuli bio Birdwatch festival na kojem su zaljubljenici u ptice mogli upoznati bogatstvo ornitološkog rezervata na tom područja koje poprima jednu novu turističku dimenziju.

Što je s ostatkom županije? Koliko ste zadovoljni turističkim prometom?

-Nitko ne voli suhoparne podatke, ali su nam brojke važne za analizu i buduće smjernice. Po njima znamo koja su emitivna tržišta koja nas najviše posjećuju i dobar su alat za usmjeravanje naših promotivnih kampanja. Od početka godine do sredine srpnja na području Dubrovačko-neretvanske županije imali smo preko 3,5 milijuna noćenja što je 13 % bolje u odnosu na prošlu godinu. Početkom sezone, poglavito oko Uskrsa, situacija je bila jako dobra, usudio bih se reći izvrsna. U svibnju je došlo do usporavanja, a ne sjećam se onako loših vremenskih prilika kakve smo imali u tom mjesecu. Prosjek boravka gostiju je veći u našim auto destinacijama, kao što su Pelješac, Mljet, Lastovo i Korčula, a Dubrovnik, kao avio destinacija, ima nešto kraći boravak koji je u trendu od 3.5 do 4 noćenja po gostu. Kada govorimo o emitivnim tržištima iz kojih nam dolaze turisti, Britanci su tradicionalno na prvom mjestu, međutim ove godine Amerikanci su na visokom drugom mjestu i bilježe 33% više noćenja u odnosu na prošlu godinu što nas jako veseli.

Regionalne turističke zajednice imaju ograničena sredstva. Jesu li dostatna za rad, promociju i ima li neka turistička zajednica koju bi izdvojili?

-Novim Zakonom o turizmu iz 2020. godine turističke zajednice su dobile drugačiji raspored i odgovornosti unutar sustava. Istaknuo bih da je glavnina našeg posla promocija županije kao destinacije. Novom raspodjelom dobili smo više sredstava, ali i veće odgovornost i znatno više posla. Činjenica je da regionalne turističke zajednice imaju ograničena sredstva, ali ako ih dobro rasporedimo, mišljenja sam da će biti dostatna za promociju kompletne destinacije. Održali smo nekoliko koordinacija s lokalnim turističkim zajednicama. Pokušavamo navesti turističke zajednice na smjer suradnje na principu klastera koji su određeni strategijom razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije. Klasteri su u osnovi prirodne cjeline. Imamo ih šest: Korčula; Pelješac; dolina Neretve; Mljet; Lastovo i najveći koji čine Konavle, Župa, Primorje i grad Dubrovnik. Suradnja na principu klastera uvelike nam olakšava promociju na ciljanim tržištima. Takva promocija nudi cjelovitiji proizvod npr. ponudu aktivnog turizma, gastronomije, izradu eno-gastro karata, ucrtanih staza… U klasterskoj suradnji istaknuo bih Korčulu i Pelješac kao dobre primjere, a i klaster Dubrovnik ide dobrim smjerom.

-Naglasio bih i vrlo dobru suradnju s regionalnim turističkim zajednicama s područja Dalmacije i Like. U mnogim segmentima nam se interesi preklapaju, a to se najviše reflektira kod izbora sajmova i prezentacija na kojima zajedno nastupamo. To su sajmovi na kojima ne nastupa Hrvatska turistička zajednica, ali su od zajedničkog interesa za nas kao proširene destinacije. Zbijemo redove, srežemo troškove, nadopunjujemo se, dodao je Srgota.

U ožujku je u Sarajevu inicijator predstavljanja svoje turističke ponude bila TZO Dubrovačko primorje.

-Mi smo prepoznali njihovu inicijativu i odlučili je podržati. Napravili su odličnu prezentaciju za poslovne partnere i širu publiku. Primorci su doveli i kuhare kako bi predstavili gastronomiju, a nastupilo je i Udruženje Primorska lijera izvodeći Linđo i klapa Staglin. Cijeli taj trud prepoznali su bosanskohercegovački mediji i pohvalili događaj. Drago nam je pomoći svakoj lokalnoj turističkoj zajednici koja ima sličnu inicijativu jer nam je zadatak istaknuti specifičnosti i bogatstva svake naše destinacije koje pokrivaju lokalne turističke zajednice.

Kad smo kod sajmova, koliko su zapravo u ovo doba ti sajmovi učinkoviti? Koji vam je ostao u najboljem sjećanju?

-I sam sam se pitao prije dvije godine dolazi li dobu sajmova lagano kraj, ali iznenadili biste se kad bi vidjeli koliko ljudi vole taj način komunikacije i dodir s agentima jer od njih ipak dobiju najbolje moguće informacije. U mnogim područjima života tehnologija je donijela napredak, ali mišljenja sam da je u turizmu osobni kontakt još uvijek najbolja stvar. Postoje sajmovi za širu i/ili profesionalnu publiku. Ove godine me je ugodno iznenadio dobro posjećen sajam u Munchenu gdje smo bili zemlja partner. Prema viđenom mislim da takvi sajmovi imaju budućnost.

Kakvi su planovi TZ DNŽ u narednom periodu?

-S turoperatorima i turističkim agencijama, te s pružateljima usluga smještaja u destinaciji nastavljamo dogovorene suradnje u prihvatu studijskih grupa agenata, studijska putovanja novinara, blogera, TV ekipa i drugih zainteresiranih koji mogu doprinijeti promociji i prepoznatljivosti destinacije. Također ćemo nastaviti podržavati projekte koji pridonose produženju sezone, a ovdje stavljam naglasak na sufinanciranje turističkih manifestacija. Ove godine smo u tu svrhu namijenili značajna sredstva za ukupno 35 manifestacija.
U rujnu nastavljamo s promocijama, na red dolaze sajmovi u Europi, počevši sa Il Salone de Camper u Parmi, a završno s najvećim turističkim sajmom WTM London. Nadamo se dobrom odazivu što šire publike, što poslovnih partnera.