MARIO TEVŠIĆ NIJE KRIV / Odbačena kaznena prijava: Ja imam mana, ali nisam čovjek bez obraza

311

Bivši ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum Mario Tevšić napisao je na svom Facebook profilu da je kaznena prijava, koja je podignuta protiv njega prošle godine u travnju, odbačena.

Naime, protiv njega je podnesena kaznena prijava da je kao ravnatelj JU Lokrum ošetio za 37 tisuća kuna.

Objavu prenosimo u cijelosti:

“Tako je to opisao Čehov u Šestom paviljonu. I to sam ja prolazio zadnjih godinu I pol dana. Samo eto, nisam sazdan od takvog materijala da zbog toga propadnem i umrem kao Ivan Dimitrič Gromov.

Ništa toliko dramatično, ali ipak teško. Ja imam mana, ali nisam čovjek bez obraza i zato me boljelo…
Ni krivog ni dužnog počneš preispitivati sebe i, u trenucima kada trebaš biti sretan, na plaži, na barci, na bicikli… vrtiš neke fiktivne crne scenarije. A ništa od toga ne postoji, samo su gori od tebe, kombinacijom neostvarenih ambicija i zavisti, uz pomoć obiteljsko-prijateljskih veza, došli do neke razine s koje ti mogu zagorčati život. Dobacivanja kojekakvih pikzibnera: “lopove”, “briga tebe, ti si se nakro” dodatan su udarac na osobni integritet.
Zaključak i uputa iz takvih situacija, nažalost je macchiavelistička, kastrovska, a glasi: “Samo treba pobijediti”.

Dakle, istraživanje po kaznenoj prijavi protiv mene, o čemu su vijest prenijeli svi lokalni mediji, završilo je ovih dana odbacivanjem i zaključkom da nema kaznenog djela te da to što mi se stavljalo na teret kaznenom prijavom čini posve normalnu i apsolutno zakonitu aktivnost jednog trgovačkog društva..

I koliko god se tijekom utakmice ljutio i bio gnjevan, kad na kraju pogledaš semafor, vidiš da je to posve nepotrebno jer poraženi znaju da su poraženi i nema smisla ikome se pravdati, objašnjavati, osvećivati.
Reći ću ipak to da je nepošteno od strane fundamentalnih državnih institucija izlaziti u javnost s optužbama, iako su svjesni da one najvjerojatnije nemaju temelja, (dok se u drugim sličnim situacijama /barem dvije u Dubrovniku/ osumnjičenicima davalo diskreciju), samo zato što netko misli da je zbog toga bitan i cool i da će preko mog obraza i preko mojih leđa zadovoljiti molbu svoje prijateljice, sestre, prijatelja… To je zlouporaba javne službe.
Nije pošteno i tada me naljutilo, ali sve se to da podnijeti. Da se podnijeti jer se ne uspoređujem, svako je uspoređivanje gubljenje jedinstvenosti. I – što bi rek’o Miladin Šobić: “ja imam sebe, u sebi poštenog druga i volim da su tako čiste moja sreća i moja tuga”.” 

 

 

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *