Državni arhiv u Dubrovniku pozica na prigodno predavanje (10.6. u 19.30) i otvorenje izložbe (11.6. u 20.00), a povodom obilježavanja Međunarodnog tjedna arhiva 2025.
- Predavanje: Povjesničar, konzervator i arhivist Josip Gelcich; biografija stotinu godina kasnije
Stotu obljetnicu smrti povjesničara, profesora, arhivista i konzervatora Josipa Gelcicha (1849.-1925.) Državni arhiv u Dubrovniku obilježit će javnim predavanjem koje će u osnovnim crtama iznijeti biografske podatke o ovome zaslužnom čovjeku. Dugogodišnji profesor na nautičkoj školi, konzervator spomenika i arhivist dubrovačkoga arhiva (tada pri Kotarskome poglavarstvu), Gelcich je ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatske kritičke historiografije, ali i zaštite spomenika. Velik broj njegovih članaka i monografskih knjiga o povijesti Dubrovnika i Kotora i danas su često ne samo prve nego i još uvijek relevantne točke za daljnja istraživanja. Josip Gelcich bio je u mnogočemu prvi, pa je tako, između ostaloga, sudjelovao kod objavljivanja povijesnih izvora dubrovačkoga arhiva u izdanju JAZU, a i prvi je sustavnije sredio njegovo arhivsko gradivo i izradio inventar. Iako u hrvatskoj historiografiji nisu nepoznati, ni Gelcichevo neumorno djelovanje ni dugoročni rezultati njegova rada nisu još cjelovito ni pravilno vrednovani. Ovo će predavanje stoga dati panoramski pregled njegova života i rada te naglasiti osnovne doprinose našoj historiografiji i konzervatorstvu.
Predavač : Ivan Viđen, povjesničar umjetnosti
- Izložba: „Tragom arhivskog gradiva – dubrovački opus arhitekata Mladena Kauzlarića i Stjepana Gomboša (1931.-1941.)“
Na izložbi će se dubrovačkoj javnosti prezentirati projekti i realizacije koje su u desetljeću pred izbijanje Drugog svjetskog rata dvojica zagrebačkih arhitekata izveli za Dubrovnik i koji su za dubrovačku sredinu svog vremena predstavljali prekretnicu u percepciji moderne arhitekture. Dubrovački opus Mladena Kauzlarića i Stjepana Gomboša broji šesnaest projekata, od kojih je sedam i realizirano. Radi se o širokom spektru zahvata; od urbanističkih regulacija, interpolacija i rekonstrukcija javnih zgrada, novogradnji i adaptacija stambenih građevina, do preuređenja interijera i obnove spomenika. Osim kvantitativno, dubrovačka ostvarenja Kauzlarića i Gomboša, uz djela Nikole Dobrovića, predstavljaju najvažniji doprinos afirmaciji moderne arhitekture na jugu Hrvatske, kao i uspješan primjer njene integracije u okruženja povijesnih gradova.
Zahvaljujući međuinstitucijskoj suradnji Državnog arhiva u Dubrovniku i Muzeja grada Zagreba, na izložbi je prezentiran izbor arhivskog gradiva koji je omogućio rekonstrukciju djelovanja dvaju arhitekata, a koji osim dokumentarne vrijednosti za poznavanje njihova iznimnog arhitektonskog opusa, nerijetko ima i visoku likovnu vrijednost.
Izložbu će predstaviti: Nikolina Pozniak, ravnateljica Arhiva
Nikša Selmani, Sanja Curić, viši arhivisti
Dr.sc. Antun Baće, povjesničar umjetnosti i konzervator
