Mentalno zdravlje na radnom mjestu

217

Na mentalno zdravlje djeluju višestruki čimbenici, od društvenih promjena i okolnosti do pojedinčevih iskustava u obitelji, društvu, a sve veća važnost se pridaje i utjecaju posla odnosno stresa na poslu na mentalno zdravlje. Radno aktivno osobe veliki dio dana provode na svojim radnim mjestima pa je stoga razumljivo da radno mjesto sa svim svojim karakteristikama i čimbenicima nedvojbeno utječu na mentalno zdravlje svake zaposlene osobe. Kvalitetno i podržavajuće radno mjesto može u velikoj mjeri pomoći osobama koje boluju od mentalnih bolesti ili poteškoća na način da brže prizdrave ili da budu produktivnije na svom radnom mjestu. Jednako tako loše karakteristike radnog mjesta mogu u velikoj mjeri otežati ozdravljenje mentalno bolesnoj osobi ili dovesti do razvoja mentalnog poremećaja. Posebno u današnje vrijeme na radnom mjestu postoji velik broj rizičnih faktora koji mogu utjecati na mentalno zdravlje zaposlenika, sve su veći zahtjevi suvremenog radnog života. Uz ekonomsku recesiju, sve veću konkurenciju, produljenje radnog vremena i radnog vijeka, značajni psihorizici su i u sve većim očekivanjima poslodavaca. Istraživanja pokazuju kako je stres drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz rad u Europi. Stres i drugi psihosocijalni rizici uzrokuju više od polovice svih izgubljenih radnih dana na bolovanje (1). 

Uvjeti rada koji mogu dovesti do psihosocijalnih rizika (1):

  • Prekomjerno opterećenje ili vremensko ograničenje
  • Proturječni zahtjevi
  • Nedostatak jasnoće o ulozi radnika
  • Neučinkovita komunikacija
  • Loše provedene organizacijske promjene

Nezdravi društveni kontekst se odlikuje situacijama u kojima postoje (1):

  • Nedostatak podrške od strane uprave ili kolega
  • Loši međuljudski odnosi
  • Zlostavljanje, agresija, nasilje
  • Poteškoće u usklađivanju obaveza na poslu i kod kuće

Stres je gotovo neizbježno prisutan na svakom radnom mjestu u svakom zanimanju. Kada se radi o kratkoročnom izvoru stresa npr. povremenom prekovremenom radu, pojačanom periodičnom intenzitetu posla posljedice mogu rezultirati poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca (preskakanje obroka, iscrpljenosti ili premalo sna, glavobolje, osjećaj pritiska u prsima). Međutim dugotrajna izloženost stresu na radnom mjestu može imati i daleko opsežnije i ozbiljnije posljedice u vidu mentalnih poremećaja. Najčešći mentalni poremećaji u općoj populaciji su depresija i anksioznost stoga su i istraživanja o mentalni poremećajima vezanim uz radno mjesto najčešće usmjerena upravo na ova dva poremećaja. Istraživanja su tako pokazala kako se depresija  na radnom mjestu najčešće manifestira ponašanjima poput nervoze, nemira ili razdražljivosti te kroz pritužbe na tjelesne simptome u vidu raznih bolova. Takve osobe postaju na poslu pasivne, povučene ili neproduktivne, depresija može utjecati i na njihovu sposobnost prosudbe ili donošenja odluka. Istraživanja su također pokazala kako osobe s tim poremećajem češće daju otkaz ili mijenjaju svoja radna mjesta. Anksiozni poremećaji se na radnom mjestu najčešće manifestiraju kroz nemir, umor, poteškoće koncentracije i pretjeranu zabrinutost. Anksiozne osobe često traže odobravanje i podršku vezano uz svoju izvedbu. Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju anksiozne poremećaje  češće zatraže liječničku pomoć iako ne direktno zbog anksioznosti već zbog drugih problema poput gastrointestiralnih poteškoća, poteškoća sa spavanjem ili problema sa srcem. (2)

Dugotrajna izloženost stresu na radnom mjestu osim što negativno utječe na dobrobit zaposlenika također ima i negativne posljedice za samu organizaciju u vidu čestih izostanaka zaposlenika s posla (bolovanja), čestih promjena zaposlenika, slabije produktivnosti. S obzirom na sve poteškoće koje mogu prouzročiti psihosocijalni rizici radnog mjesta mnoge svjetske organizacije zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom ukazuju na važnost primarne prevencije odnosno prepoznavanje rizičnih čimbenika i njihovo saniranje kako bi se izbjeglo rješavanje njihovih negativnih ishoda. Također je potrebno osvijestiti ljude na postojanje ovog problema i smanjiti stigmu koja često prati ljude sa mentalnim poteškoćama, kako bi ih se potaknulo da pravovremeno zatraže pomoć i na taj način smanje negativni utjecaj mentalnih poteškoća općenito na svoje zdravstveno stanje ali i na produktivnost na poslu.

Što se može napraviti za ublažavanje stresa izazvanog poslom? Potrebno je uzeti vrijeme za  ponovno ”punjenje baterija”.  Kako bi se izbjegli učinci kroničnog stresa ili sagorijevanja potrebno se osvježiti i vratiti na razinu funkcioniranja koja je prethodila stresu.  To se može postići ”isključivanjem” od posla, radnih obaveza i periodima u kojima se uopće ne razmišlja i poslu i radnom mjestu. Ponekad je dovoljno odmaknuti se od posla barem na dva tri dana, a kroz godinu uzeti barem jedan malo duži godišnji odmor. Brojna istraživanja su ukazala na psihološke i fiziološke benefite godišnjeg odmora: 

  • Odmakom od aktivnosti i okruženja koji su povezani sa stresom i anksioznošću utječe na smanjenje razine stresa.
  • Uzimanje odmaka od stresnog okruženja i provođenje vremena u ugodnim akitvnostima s dragim ljudima smanjuje rizik od srčanih bolesti.
  • Zaposlenicima je potreban odmak od posla kako bi mogli ostati fokusirani i uključeni u poslovne obaveze i aktivnosti, kako bi općenito poboljšali svoju produktivnost na poslu.
  • Odmor od posla poboljšava kvalitetu sna i smanjuje poteškoće spavanja uzrokovane dugotrajnom izloženosti stresu.
  • Godišnji odmor nas čini sretnijima, kada radimo ono što volimo naš mozak dobiva dozu dopamina, hormona koji utječe na to da se osjećamo dobro. 
  • Redovito korištenje odmora smanjuje osjećaj sagorijevanja.
  • Odmak od posla ali i svakodnevnih obaveza općenito poboljšava naše zdravlje, motivaciju, kvalitetu odnosa, i daje nam predah koji nam je potreban kako bi se ponovno mogli vratiti svojih životnim i poslovnim obavezama i bili sposobni nositi se sa svim izazovima u svakodnevnom životu.

Literatura:

  1. https://www.hzjz.hr/sluzba-javno-zdravstvo/zastita-zdravlja-na-radu
  2. https://www.health.harvard.edu/newsletter_article/mental-health-problems-in-the-workplace
  3. https://www.bbrfoundation.org/blog/importance-taking-vacation-time-de-stress-and-recharge

 

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *