DEŠA – Dubrovnik je danas u Lazaretima organizirala javno predavanje na temu „Kazneno djelo prijetnje”. Predavanje je održano u sklopu programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kojeg financijski podržava Ministarstvo pravosuđa i uprave. Opće informacije o kaznenom djelu prijetnje i postupanje policije predstavila je policijska službenica za nadzor i planiranje – za prevenciju u Uredu načelnika PU dubrovačko neretvanske, Anita Matana, a dio o obilježjima kaznenog djela prijetnje i postupanju Županijskog suda u Dubrovniku je predstavio predsjednik kazneno-istražnog Odjela Županijskog suda u Dubrovniku, sudac Nikša Lučić.
-Policijski službenici svaku prijetnju smatraju vrlo ozbiljnom i postupaju po toj prijetnji. Kazneno djelo prijetnje ima četiri članka. Prijetnja može biti upućena jedan na jedan- verbalno bez svjedoka, tekstualno – upućena mailom, SMS-om, putem društvenih mreža i sl., putem treće osobe ili gestikulacijom. Ono što je bitno kod kaznenog djela prijetnje jest da to kazneno djelo ima svoja obilježja samim činom izricanja. Nije bitno hoće li se to kazneno djelo ostvariti nego da se prijeti nekom ozbiljnom prijetnjom i da je ona ostvariva. – kazala je ovom prilikom policijska službenica Anita Matana.
Matana je govorila i o pravima žrtve
-Nakon što se sa žrtvom obavi obavijesni razgovor na okolnosti počinjenja kaznenog djela i nakon što se zaprimi kaznena prijava tad se žrtva upoznaje s pravima i verbalno i pismeno. Svaka žrtva ima pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik. Voljno bira hoće li potpisati taj obrazac ili neće, te se upućuje da može kasnije u postupku zatražiti da bude u svojstvu oštećenika. Oštećenik ima dodatna procesna prava, u istrazi državnom odvjetniku može podnositi prijedloge za dopunu istrage, pravo aktivnog sudjelovanja u kaznenom postupku, obavještavanje o odbacivanju kaznenog progona od strane državnog odvjetnika i mnoga druga.
Tijekom prezentacije je predstavljen udio broja kaznenog djela prijetnja u ukupnom broju kaznenih djela na području PU dubrovačko-neretvanske:
2020. – 19,5%
2021. – 14,0%
2022. – 14,1%
2023. – (prvih devet mjeseci) – 16.3%
Matana je istaknula kako očekuje da ćemo se do kraja godine ili približiti ili prijeći brojku od 19,5% iz 2020. godine.
Predsjednik kazneno-istražnog Odjela Županijskog suda u Dubrovniku, sudac Nikša Lučić u kratkim crtama je objasnio postupanje suda.
-Kako je kolegica i rekla, ovo kazneno djelo se smatra vrlo ozbiljno i gotovo svi počinitelji se lišavaju slobode. Uhićuju se, predaju pritvorskom nadzorniku i nakon toga idu na ispitivanje u državno odvjetništvo. Nakon ispitivanja državno odvjetništvo odlučuje da li su ispunjeni uvjeti za određivanje istražnog zatvora počinitelju. To ovisi i je li se ta osoba prije bila počinitelj nekog kaznenog djela, je li recidivist, kome je prijetila, okolnosti pod kojima je prijetila… i ako smatraju da su ispunjeni uvjeti za određivanje istražnog zatvora, podnose taj prijedlog sucu istrage. Ako sudac smatra da postoji opasnost da se ponovi kazneno djelo prijetnje ili još gore, ostvari kazneno djelo kojim prijeti, onda se počinitelj lišava slobode i boravi u istražnom zatvoru 30 dana.
Lučić je ovom prilikom pojasnio i postupak kažnjavanja
-Prilikom kažnjavanja vodi se računa o ozbiljnosti prijetnje. Prijetnja mora biti ozbiljna i upućena na neko daljnje zlo i cilj te prijetnje je dovesti nekoga u stanje uznemirenosti ili straha i kad je to napravljeno ostvarena su sva obilježja kaznenog djela prijetnje. Što se tiče kažnjavanja, u velikoj većini slučajeva se prvi put izriče uvjetna osuda. To je jedna vrsta opomene počinitelju da to njegovo ponašanje nije društveno prihvatljivo te da ako u određenom vremenu ponovi to kazneno djelo, opozvat će mu se uvjetna osuda i izreći kazna zatvora. Ako se radi o ponovnim počiniteljima, tkzv. recidivistima, ako je prijetnja izuzetno gruba ili upućena ranjivijoj skupini ljudi, onda se počinitelj osuđuje na zatvorske kazne.
