Sve veći opseg javno dostupnih podataka o društvu, gospodarstvu i socijalnoj slici Hrvatske na županijskoj razini, osim što je jasan pokazatelj kako nas članstvo u Europskoj uniji potiče da sve detaljnije promatramo Hrvatsku i njezine razvojne potencijale, povod je da HGK predstavi novo i prošireno izdanje Indeksa gospodarske razvijenosti županija koji je prvi put predstavljen 2017. godine.
“Indeks se sastoji od 46 indikatora podijeljenih u deset područja kako bismo ocijenili strukturne faktore, faktore efikasnosti te inovativnosti. Riječ je o demografiji i stanovanju, makroekonomskom okviru i institucijama, infrastrukturi i prometu, okolišu i zelenoj tranziciji, zdravlju, osnovnom i srednjem obrazovanju, visokom obrazovanju, efikasnosti tržišta rada, tehnološkoj spremnosti ali i poslovnoj sofisticiranosti i poduzetništvu kao ključnim indikatorima uspješnosti našeg društva u cjelini”, izjavio je na predstavljanju nove usluge na manifestaciji Dubrovnik EXPO glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.
Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK ; Izvor: HGK
Županijski indeks gospodarske razvijenosti idealan je alat za poslovno planiranje ili investitore koji su odabrali Hrvatsku za poslovni iskorak, ali trebaju donijeti odluku temeljenu na provjerenim informacijama o tome gdje locirati pogon ili središte aktivnosti. Usporedbom s ostalim županijama otkriva donositeljima odluka i provoditeljima lokalnih i nacionalne politike gdje ima najviše smisla alocirati ograničeni politički i administrativni kapital.
Također, četiri puta godišnje glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja i stručnjaci Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize objavljuju novi analitički tekst koji u detalje raščlanjuje jednu od kategorija županijskog indeksa.
Najdetaljniji uvid u razvijenost hrvatskih županija
Na predstavljanju održanom u sklopu Dubrovnik EXPA, centralnog događaja međusektorske suradnje u području obrazovanja, predstavljene su neke zanimljive činjenice o stupnju razvoja i specifičnostima pojedinih županija. Tako je primjerice, u kategoriji “Okoliš i zelena tranzicija” najrazvijenija Koprivničko-križevačka, dok je po incidenciji teških bolesti i ukupnog mortaliteta, najzdravija županija Dubrovačko-neretvanska.
Kod makroekonomskog okvira i institucija, Istarska i Zadarska županija imaju najviše stope rješavanja predmeta na županijskim sudovima dok su prema pokazatelju Udjela EU sredstava u financiranju lokalnih proračuna najefikasnije Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija.
U visokom obrazovanju, Grad Zagreb očekivano odskače a slijede ga Splitsko-dalmatinska županija, Osječko-baranjska te Zadarska županija. Interesantno je da je Istarska županija nisko rangirana u obrazovanju općenito, nalazi se na 12. mjestu u osnovnom i srednjoškolskom, te na zadnjem mjestu u visokom obrazovanju, međutim, ima najefikasnije tržište rada nakon Grada Zagreba.
“Svrha novog i ažuriranog Indeksa je ukazati na područja gdje bi pojedine županije ograničen politički i financijski kapital trebale uložiti ne bi li unaprijedili uvjete poslovanja i života. S tim smo konstruktivnim pristupom pokrenuli reviziju Indeksa gospodarske razvijenosti županija i razvijat ćemo ga u nadolazećim godinama kako se sve više statističkih podataka bude objavljivalo o županijama i njihovim gospodarstvima”, zaključio je Šaravanja.
