”PRIJATELJI KOHEZIJE” U DUBROVNIKU Župan Dobroslavić: S izazovima se moramo suočiti, ali ne na štetu Kohezijske i Zajedničke poljoprivredne politike

633

U hotelu Palace u Dubrovniku u utorak je održana EU 28 konferencija „Prijatelji kohezije“ na kojoj se raspravljalo o značaju kohezijske politike, novom proračunu Europske unije, korištenju fondova te strukturnim reformama nakon 2020. godine. Uz ministricu regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijelu Žalac, slovačkog potpredsjednika Vlade Richard Raši, brojne ministre i državne tajnike EU 28 zemalja, na konferenciji je prisustvovala i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu, te župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

”Izazovi s kojima se EU suočava, poput Brexita ili pregovora o novom zakonodavnom paketu za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine, zaista su složeni. Europska komisija se, prilikom pripreme zakonodavstva, bazirala na tri elemente – osiguranju moderne, učinkovite i jednostavnije kohezijske politike. Nit vodilja cijelog procesa bilo je pojednostavljenje, jer je iznimno razočaravajuće bilo vidjeti mlade ljude koji su odustajali od korištenja sredstava zbog kompliciranosti i složenih pravila. Postoji velika prilika, ali bitno je reagirati na vrijeme – potrebno je oduprijeti se svim zahtjevima koji bi razvodnili prvotni plan i spomenuto pojednostavljenje, a u tom kontekstu očekuje se potpora svih država članica“, zaključila je Cretu.

Održavanje konferencije iniciralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kako bi se raspravilo o ključnim pitanjima vezanim za prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira, ali i ukazali na iznimno važan značaj kohezijske politike za Hrvatsku te ravnomjeran rast i razvoj jer korištenje europskih sredstva predstavlja čak 80% javnih investicija u Hrvatskoj, u usporedbi s 8,5% na razini EU 28 članica.

Konferencija je iskorištena kao prilika da se dodatno naglasi stajalište Hrvatske po pitanju zadržavanja povoljnih uvjeta za provedbu kohezijske politike u sljedećoj financijskoj perspektivi nakon 2020. godine. Istaknuto je kako se Hrvatska čvrsto zalaže za zadržavanje postojeće stope nacionalnog sufinanciranja od 15% (a ne 30% kako predlaže Komisija), zadržavanje jednake stope pred-financiranja kao u trenutnom financijskom razdoblju te zadržavanje N+3 pravila za opoziv neutrošenih sredstava.

”Ovo je bila izvrsna prilika da predstavnici država članica Europske unije, ne samo onih koje čine skupinu „Prijatelji kohezije“, razmijene stajališta glede novih zakonodavnih prijedloga kojima će se oblikovati buduće programsko razdoblje 2021.-2027. Konferencija je zasigurno pridonijela pronalasku kvalitetnih rješenja na temelju kojih će gospodarstva država članica EU moći uspješnije odgovoriti na nove ekonomske izazove te je poslužila kao izvrsna prilika da istaknemo hrvatske nacionalne interese i prioritete”, istaknula je ministrica Žalac.

Župan Dobroslavić istaknuo je kako mu je drago da se Odbor regija i Europski parlament slaže u nekoliko važnih pitanja.
‘’Odbor regija je usvojio u mom mandatu kao izvjestitelj, svoje Mišljenje o Višegodišnjem financijskom okrviru 2021. – 2027. Drago mi je istaknuti kako je naše Mišljenje u više važnih točaka srodno s pozicijom Europskog parlamenta na tu temu. Slažemo se da se moramo suočiti s dodatnim prioritetima i izazovima, ali smatramo neprihvatljivim da njihovo financiranje ide na štetu postojećih dokazanih politika EU, poput Kohezijske politike i Zajedničke poljoprivredne politike te se protivimo rezovima u njima. Jednako tako, istaknuli smo da za lokalnu I regionalnu samoupravu nije prihvatljivo pogoršavanje uvjeta korištenja kohezijskih fondova: smanjenje predfinanciranja, povećanje sufinanciranja i skraćenje roka korištenja N+3 na N+2. Usprotivili smo se i smanjenju sredstava za instrument za povezivanje Europe. Odbor regija, jednako kao i Europski parlament traži da Višegodišnji financijski okvir bude barem 1,3 posto BDP-a EU-27. Kohezijska politika je jedna od osnovnih politika EU i uvjeren sam da ako ne uspijemo u našim naporima za Kohezijsku politiku nećemo uspjeti izvršiti misiju EU’’, rekao je župan.
‘’Mi u Odboru regija smo uvjereni kako je Kohezijska politika politika solidarnosti, ona jest pomoć manje razvijenima, ali je ona prije svega razvojna politika od koje korist imaju svi, i nerazvijeni i razvijeni. Kohezijska politika pomaže nerazvijenima da pokušaju uhvatiti korak s razvijenijim, ali ona jednako tako pomaže i razvijenima. Nadamo se da će trenutna harmonizacija odnosa između Europskog vijeća i Europskog parlamenta rezultirati dobrim rješenjem u smislu Kohezijske politike’’, zaključio je župan Dobroslavić.

Kako bi se osiguralo okruženje pogodno za rast i poslovanje te ostvario potpuni potencijal kako nacionalnih tako i EU ulaganja, Europska komisija je za sljedeću financijsku perspektivu predložila jačanje povezanosti kohezijske politike i provedbe strukturnih reformi.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *