Među predizbornim obećanjima američkog predsjednika Donalda Trumpa jedno od važnijih bila je promjena carinske politike, ponajprije na relaciji s ekonomijama s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit. Među njima je i Europska unija, s kojom ostvaruje oko 230 milijardi eura deficita.

Što će donijeti pregovori s EU, tek treba vidjeti. Kad je riječ o Hrvatskoj, njezin ukupan izvoz u SAD mjeren udjelom u BDP-u (oko jedan posto) ima znatno manji značaj nego što je to npr. slučaj u nekim drugim zemljama regije, ali gotovo trećina tog izvoza u Hrvatskoj odnosi na farmaceutske proizvode (32,6 posto). Utoliko bi upravo kompanije iz tog sektora mogle biti na najvećem udaru ako ga Trump odluči “napasti” carinama, ističu iz Hrvatske udruge poslodavaca.

No, uz dodatne pritiske na konkurentnost EU povezane s potencijalnim carinskim ratom, i sama Unija stvara ih stalnim povećanjima regulatornih troškova. U slučaju farmaceutike jedan od primjera za to je Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i prateća obveza uspostave tzv. sustava proširene odgovornosti proizvođača (EPR).

Na posljedice te direktive ovih su dana upozorili iz Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u, pozivajući Vladu da se pridruži nizu zemalja Unije koje su tražile da se preispita “proporcionalnost i pravednost”.

Vijeće Europske unije spomenutu je direktivu usvojilo početkom lanjskog studenoga, čime su države članice preuzele obvezu njezine implementacije u nacionalno zakonodavstvo. Tom se direktivom financijski trošak kvartalnog pročišćavanja i uklanjanja farmaceutskih ostataka prebacuje na farmaceutsku industriju.

No, kako na upit poslovnog.hr objašnjavaju u Plivi, pritom je važno napomenuti da se dodatna obaveza ne odnosi na pročišćavanje efluenata tijekom proizvodnih procesa nego onih nastalih kao rezultat liječenja pacijenata tj. izlučivanjem lijekova iz organizma.

Višekratno pisali Vladi
Drugim riječima, od proizvođača se traži da preuzmu odgovornost za cijeli “životni ciklus” svojih proizvoda, ali u tom kontekstu prijepore u prvom redu izaziva raspodjela pratećih troškova.

Tijekom prošle godine, prije izglasavanja Direktive, brojni su proizvođači kao i udruge na razini Europe i pojedinih članica upozoravale na probleme prilikom implementacije te regulative i njene negativne posljedice na dostupnost lijekova pacijentima u Europi, tražeći revidiranje njezina teksta. U Hrvatskoj je Udruga proizvođača lijekova pri HUP-u s tim u vezi u više navrata poslala argumente na adrese Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo zdravstva.

Zbog iznesenih argumenata prilikom glasanja o Direktivi Mađarska i Poljska su joj se usprotivile, Estonija je bila suzdržana, a 15 od 27 država članica (među kojima su npr. i Njemačka, Austrija, Francuska, Italija, Portugal….) izrazilo je zabrinutost o odredbama proširene odgovornosti proizvođača (EPR).

U čemu je zapravo problem? “Osnovni prigovori na tekst Direktive odnosili su se na činjenicu da je Komisija navela kako su kozmetički i farmaceutski proizvodi odgovorni za 92 posto opterećenja mikropolutantima, bez pružanja ikakvih dokaza ili metodologije kojom se do navedenog izračuna došlo”, pojašnjava Tamara Sušanj-Šulentić, viša direktorica komunikacija u Plivi.

Cijeli članak možete pročitati OVDJE