Nedavna saznanja o zlostavljanju u Riječkoj nadbiskupiji, potaknula su i samog nadbiskupa, monsinjora Matu Uzinića, da istupi u javnost i otvoreno progovori o slučajevima koji su se dogodili, crkvenim procedurama po pitanju istih te sumnjama o zataškavanju na puno većoj razini. Je li istup monsinjora Uzinića izuzetak ili će potaknuti druge da javnosti obznane možebitne slične slučajeve, te je li ovakav način otvaranja komunikacije novi smjer Crkve pod vodstvom progresivnog pape Franje, s voditeljem Krešimirom Macanom u novoj epizodi podcasta Špica s Macanom razgovarali su novinari Darko Pavičić i Anto Mikić.

Istaknuvši da su zlodjela koja pojedini svećenici čine i kaznena dijela za koje je rješavanje nadležno državno odvjetništvo, Mikić se osvrnuo na nezahvalnu situaciju u kojoj se Crkva nalazi prilikom tih incidenata: „Javnost od Crkve očekuje puno više, da kazni te svećenike određenim kaznama, međutim javnost ne zna da je Crkva tu poprilično svezanih ruku, odnosno najveća kazna koju ona može izreći svećeniku optuženom za seksualna zlodjela nad maloljetnicima je da ga otpusti iz svećeničkog reda“, rekao teolog i novinar Anto Mikić, te dodao da se ti slučajevi trebaju prijaviti DORH-u, kao što su u ovom slučaju bili prijavljeni i prije istrage Nacionala. Oba sugovornika su pozdravila nadbiskupovu reakciju i složili se kako je ona bila nužna u ovakvim okolnostima, te je karakteristična novom smjeru Crkve koji predvodi papa Franjo, međutim Pavičić je istaknuo opasnost od javnog imenovanja nekih svećenika za čije je slučajeve kanonska istraga Crkve već ustvrdila da se ne radi o kaznenim djelima, a zatvorena istraga DORH-a je još u tijeku, što je samo po sebi već nanijelo veliku štetu njihovom ugledu. Složili su se kako je Crkvi u Hrvatskoj potrebna veća transparentnost kakvu provode druge države, koja bi pravovremeno otkrila slučajeve koji su se dogodili, te obeshrabrila potencijalne buduće prijestupnike, a istovremeno sačuvala ugled nevinih osoba.

Kraj školske godine ponovno je u fokus javnosti stavio pitanja o kvaliteti predznanja učenika koji postaju studenti, vrednovanju znanja u osnovnim i srednjim školama, radnim navikama i upisu na fakultete. Zašto su FER i Medicina godinama najpoželjniji, kako pripremamo djecu za srednju i fakultet, i zašto više ne uključujemo alumne u razvoj društva i zajednice, s Macanom su komentirali prof.dr.sc. Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, i Marko Matijević, glavni urednik portala Srednja.hr.

Na samom početku dekan Bilas se osvrnuo na hvalevrijedan projekt osnivanja Alumni odbora FER-a, koji je ovog četvrtka organizirao i prvo veliko okupljanje FERConnect. Pojasnio je kako se Alumni odbor sastoji od članova iz Hrvatske i inozemstva probranih iz šire zajednice bivših diplomaca inženjera, a zadatak im je intenzivnije raditi na inicijativama i promociji fakulteta. Matijević je pozdravio takav projekt istaknuvši važnost kulture alumni zajednica, koja u Hrvatskoj, nažalost, nije razvijena koliko bi trebala, ali ne samo na fakultetima, već i u osnovnim i srednjim školama, čiji bi bivši alumni mogli i željeli vratiti određenu vrijednost zajednici u kojoj su odrastali. Kada je riječ o vrednovanju znanja u srednjim školama, Matijević je naveo nalaze istraživanja o samosvijesti odlikaša, od kojih je samo 5% smatralo da će na maturi ostvariti odličan rezultat kao i do sada, dok su ostali predvidjeli niže ocjene od onih u svjedodžbi. Unatoč istraživanju provedenom na širem uzorku, Bilas je istaknuo kontinuirani rast standarda za upis FER-a, te činjenicu da je zahvaljujući odličnim ocjenama, ali i odličnim rezultatima na maturi, najniži broj bodova u zadnje tri godine porastao za 10-15 posto.

Jesu li influenceri poduzetnici novog doba, s Macanom su razgovarali Tena Sakar Vukić, kreatorica digitalnog sadržaja i mikropoduzetnica, te Matej Lončarić, Chief Digital Officer u CME Adria, poznatiji kao „tata“ JoomBoosa i prvih influencera u Hrvatskoj. Oboje su naglasili važnost ozbiljnog pristupa poslu budućih influencera, te otkrili zamku prividne fleksibilnosti radnog vremena, koje zbog potrebe za konstantnim stvaranjem novog sadržaja i autentične komunikacije s publikom kako bi zadržali njihovu pažnju, često bude i više od osmosatnog radnog dana. Upravo se u tome krije opasnost za mlade ljude koji se, često bez radnog iskustva i poslovne kulture, upuste u naizgled jednostavan posao, koji s obvezama prema klijentima od kojih su plaćeni za određene promocije vrlo lako postane prevelika odgovornost, za koju ih nitko nije pripremio.

Cijelu epizodu podcasta Špica s Macanom pogledajte na YouTube kanalu, a subotom u 10:30 premijerno pratite nove epizode u kojima Macan raščlanjuje najaktualnije teme tjedna s gostima koji nose jednu drugačiju perspektivu. Za najave, najbolje trenutke, atmosferu iza kulisa i još mnogo toga pratite Špicu na Facebooku, Instagramu i TikToku.