SRĐ JE GRAD I MOŽEMO: Tko će zaštititi građane i obalu od ove sprege koncesionara, developera, mešetara zemljištem s hadezeovim strukturama?

293

Srđ je grad i Možemo! održali su danas tiskovnu konferenciju povodom nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je izazvao niz komentara u javnosti.
Najavili su da će se zajedno s građanima ali i u Saboru, županijskim i gradskim skupštinama diljem obale boriti za to da : NEMA ograničavanja pristupa javnom pomorskom dobru, NE ograđivanju i NE naplaćivanju ulaza na plaže, te ZA dostupnost javnog pomorskog dobra svima, ZA uvođenje reda u prostorne planove i na područjima koja su dana u koncesiju i ZA redovne i učinkovite kontrole pridržavanja obveza koje proizlaze iz Ugovora o koncesijama.

O tome da je potrebno mijenjati Zakon iz 2003. godine, svima je jasno već godinama. Međutim, ne možemo biti zadovoljni onim što smo pročitali i vjerujemo da će oštra kritika javnosti utjecati na izrađivače da konačni prijedlog bude puno bolji i usmjereni očuvanju javnog interesa građana i nesmetanog pristupa javnom pomorskom dobru, izjavili su.
Marko Giljača, županijski vijećnik iz Srđ je grad napomenuo je da je važnost kreiranja novih politika upravljanja obalnim područjem prepoznata od strane Srđ je grad i Možemo te da obje stranke aktivno sudjeluju u njihovom zagovaranju već godinama. “Ove godine smo pokrenuli i niz tribina koje su pod nazivom ZA!Obalu održane u obalnim gradovima od Dubrovnika do Pule, a posljednja je bila prošlog tjedna na Korčuli.

Zajednički nazivnik svega što smo u raspravama, iznesenim primjerima i kroz pitanja građana mogli čuti je ogroman pritisak investitora na obalni pojas i prvi red do mora, nered i nedostatak stvarne kontrole na koncesioniranim područjima i devastacija obale nasipavanjem plaža i gradnjom nelegalnih mula. Najbolji primjer nametanja projekata koji su nagrdili povijesni krajobraz i obalni pojas je tu iza nas, čudovišna Marina Frapa koju je Vlada RH nametnula Dubrovniku kroz Zakon o strateškim investicijama i trajno oduzela građanima vrijedni akvatorij Gruškog zaljeva. Primjeri sa Brača gdje je novosagrađani hotel, ironično nazvan Hotel View, zaklonio cijelo mjesto Postiru, pokušaj investitora da uz pomoć antirefernedumske koalicije u Puli nametne projekt hotela na Lungomareu i otme građanima prostor za rekreaciju i kupanje i niz drugih… nastavite niz.

Niz posezanja za jednim od najvrijednijih resursa koji Hrvatska ima – morskom obalom. I to građani prepoznaju. I sve glasnije iznose protivljenje takvim megaprojektima koji lokalnoj zajednici ne donose nikakvu dobit, već samo dodatno opterećuju ionako nedostatnu komunalnu infrastrukturu.”

Sandra Benčić, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode istaknula je tri posebno zabrinjavajuće tendencije ovog prijedloga zakona: tendencija daljnjeg jačanja privatne eksploatacije pomorskog dobra i mogućnost isključivanja javnosti od prilaska plažama sa isključivom koncesijom u nenaseljenim mjestima, daljnje nasipavanje obale što neminovno vodi potpunom uništavanju mora i podmorja uz obalu i živog svijeta u njemu, te nedostatni mehanizmi nadzora nad provedbom koncesija na pomorskom dobru. Istaknula je da je za Možemo apsolutno neprihvatljiva ideja davanja bilo kojih plaža u isključivu koncesiju, te da se Hrvatska ne treba takmičiti s Turskom ili Grčkom i takvim turističkim modelima jer to vodi privatizaciji zajedničkih resursa, masovnom turizmu i utrci prema dnu s cijenama- takav oblik turizma nam ne treba niti u njemu možemo biti konkurentni. Istaknula je i da će biti protiv mogućnosti da se koncesije na pomorskom dobru daju na rok od 99 godina te dala prijedlog da se umjesto toga ostavi maksimalna koncesija na 50 godina, s mogućnošću produženja za dodatnih deset u slučaju da u 50 godina investicija nije amortizirana. Uz navedeno Benčić je navela da u zakonu ima i dobrih rješenja poput utvrđivanja granica pomorskog dobra, no da će zajedno s građanima na tribinama diljem obale definirati alternativna rješenja za prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Za kraj je vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, Đuro Capor izjavio:

U gotovo isto vrijeme kada se ovaj prijedlog Zakona našao u fokusu javnosti, na javnom savjetovanju se našla i nova strategija razvoja turizma RH. I jedan i drugi dokument nisu odgovor na nagomilane probleme koje građani i lokalne zajednice susreću svakodnevno pri korištenju obale i pomorskog dobrra. Sve zatečene loše prakse, kršenja koncesijskih odobrenja i betonizacija obale i ovim prijedlogom zakona će se nastaviti neometano odvijati. Navest cu tri primjera iz kojih se to vidi: Prvi primjer je iz Istre koja se zbog suše našla u situaciji da se provode mjere štednje vode, međutim ne pomišlja se ni na trenutak preispitati opravdanost planiranja i postojanja 25 golfskih terena u prostornom planu Istarske županije. Drugi primjer je vezan za našu županiju i planiranje 55000 novih kreveta u Izdvojenim turističkim zonama. Problemu monokulture turizma pokušava se doskočiti s još više turističke izgradnje na dosad očuvanoj obali i to bez ikakve potrebe lokalnog stanovništva za zaposlenjem u tim turističkim zonama jer ionako smo iscrpili svu raspoloživu radnu snagu za postojeće turističke kapacitete ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednim državama. I na koncu treći primjer odnosi se upravo na ruglo koje se nalazi iza nas, nautičku marinu podvaljenu koruptivnim procesima u Gruški zaljev na način da je prethodno 400-500 stanovnika koji su imali vezove tu moralo poći ća, snalaziti se s vezovima kako umiju. Iako je koncesionar izašao iz koncesijskog područja Vlada Andreja Plenkovića mu je u nekoliko navrata produljava rok za ispunjenje uvjeta iz koncesijskog ugovora. Na zadnjem gradskom vijeću donesena je Odluka da se ide u izmjene GUP-a ne bi li se tako legaliziralo nezakonito izgrađeni proširenje ove marine van koncesijskog područja. U hadezeovom Ministarstvu mora prometa i infrastrukture, hadezeov gradonačelnik Dubrovnika i koncesionar koji je stari lav istog tog hadezea su se dogovorili pomoći članu svoje stranke.

Tko će zaštititi građane i obalu od ove sprege koncesionara, developera, mešetara zemljištem s hadezeovim strukturama? Hadezeovi zakoni, inspekcije i ministarstva zasigurno ne. Pozivamo građane da sudjeluju svojim komentarima u e-Savjetovanju u vezi novog zakona i borbi za očuvanje obiteljskog srebra, naše obale.

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *