Što nas čeka na bankomatima 31. prosinca i 1. siječnja

198

Do uvođenja eura ostalo je još manje od dva mjeseca. I dok se građani, uz obvezno dvojno iskazivanje cijena već polako navikavaju na novu valutu, pripreme za praktično uvođenje eura u punom su jeku. Od prvog prosinca moći će kupovati i početne paketiće kovanica eura, a sredinom idućeg mjeseca počinje prilagodba bankomata za isplatu novčanica, piše HRT.

“Za sada sve ide po planu. Novčanice stižu kontinuirano, kujemo naše hrvatske kovanice. Ima dosta posla, ali bit ćemo spremni 1. siječnja”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Na pitanje što će se događati s noći 31. prosinca na 1. siječnja, rekao je kako imaju kombinaciju informatike/automatike i čisto fizičke distribucije keša.

“Bankomati moraju biti spremni isplaćivati gotovinu u eurima, iako ćemo imati kociruklaciju od dva tjedna između kune i eura. Veliki dio bankomata će 1. siječnja isporučivati euro, a neki će do 31. prosinca moći isporučivati kune. To ćemo uskladiti kako bi ljudima bilo najjednostavnije da se opskrbe gotovinom”, rekao je istaknuvši kako bi bilo najjednostavnije položiti gotovinu u banke gdje će se ona automatski konvertirati 1. siječnja.

Osvrnuo se i na inflaciju.

“Inflacija je uzrokovana potpuno drugim stvarima, a ne uvođenjem eura. Inflacija će nešto porasti nakon uvođenja eura, ali vrlo malo u odnosu na ovu stopu inflacije koju imamo, a koja je prvenstveno uzrokovana poremećajima na tržištu energenata, a djelomično i na tržištu prehrambenih proizvoda. Sam euro, kada ga uvedemo, će vrlo malo doprinijeti stopi inflacije”, istaknuo je Vujčić.

Danas je na snagu stupila odluka Europske središnje banke o povećanju ključnih kamatnih stopa.

“U Hrvatskoj najveći dio kredita su gotovinski krediti – gotovo milijun i oni su na praktički svi na fiksnoj kamatnoj stopi. Od stambenih kredita, kojih je nešto preko 200.000, 15 posto su fiksirani, a ostali su varijabilni. Oni koji će osjetiti povećanje kamatnih stopa su oni koji nisu fiksirani, rekao je te objasnio: 1 postotni poen povećanja kamatnih stopa na medijalni kredit, srednji kredit stambeni, povećava otprilike mjesečnu ratu otplate za 5 postotnih poena. Znači, na prosječni medijalni kredit kojem je godišnje otplata 3.600 eura, imamo povećanje otplate za otprilike 180 eura godišnje. To nije nešto zbog čega bi se ljudi trebali uhvatiti za glavu”, istaknuo je guverner HNB-a.

Rekao je i kako recesija još nije tu.

“Vidimo usporavanje gospodarske aktivnosti. Naša prognoza rasta za iduću godinu je 1 posto, ali postoje rizici. Najveći rizik je pitanje hoće li biti redukcije energenata ili neće. Ukoliko ne bude redukcije, onda ćemo relativno dobro proći kroz ovu zimu, a ako bi se javila potreba za redukcijom, tada imamo recesiju”, zaključio je Vujčić.

poslovni.hr

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *