Danas, 18. kolovoza slavi se sveta Jelena Križarica. Sveta Jelena (Flavia Julisa Helena, a helene znači baklja, sjaj i blistavost), rođena je oko 250.u Drepranonu u Maloj Aziji. Depranon će se kasnije po njoj nazvati Helenopolis.

Jelena je rođena u vrlo siromašnoj obitelji, radila je mnoge teške poslove. Oženio ju je vojskovođa Konstancije Klor, ali kada je postao car, otpusio je Jelenu jer nije bila plemenitaške krvi. Zamijenio ju je caricom Teodorom.

Jelena se obratila na kršćanstvo, živjela samozatajno, skromno i pobožno. Kada je Konstancije umro, a na prijestolje stigao njihov sin Konstantin, pozvao je majku na dvor i obasuo svim častima. Izdao je kovani novac s njezinim likom, ali Jelena je ostajala i dalje ponizna, shvaćajući kako je ono duhovno bitno.

Konstantina Velikoga povijest pamti kao onoga koji je zaustavio velike i brutalne progone kršćana, koji su trajali od samog početka Crkve, ali on sam nikada nije postao kršćaninom nego se krstio tek na samrti. Ipak, odgoj koji mu je pružila majka, itekako je utjecao na njegovu odluku davanja slobode kršćanima.

Jelena je pomagala kršćanima, bolesnima, odbačenima i nepravedno osuđenima, gradila je crkve i kapelice. Predaja kaže kako je Jelena znala takve prezrene i odbačene ljude dovoditi na dvor i sama ih dvoriti.

326.krenula je u Svetu zemlju i naredila da se prekopa Kalvarija i pronašla Kristov križ. Zato je nazivamo Jelenom Križaricom. U Konstatinovo vrijeme, tamo je podignuta bazilika Svetog groba, a prema predaji navodno ju je sveta Jelena dala podignuti.

Umrla je 330. u Konstatinopolu. Tijelo joj je preneseno u Rim, a njezini se ostaci čuvaju u jednom od vatikanskih muzeja.

Ubrzo nakon smrti, narod je počeo štovati Jelenu kao veliku ženu i sveticu. Slavi se kao zaštitnica problematičnih brakova, rastavljenih supružnika, obraćenika i arheologa.