Udaljenosti je na otprilike 600 metara od Dubrovnika. Štitio je gradsku luku i brodove od razornih vjetrova s mora te stajao kao obrambena predstraža. Podrijetlo imena vodi do latinske riječi acrumen, “agrumi”, što predstavlja skupni naziv za kiselo voće i naranče koje su na otok u 11.stoljeću donijeli Benediktinci. Naravno, pričamo o malom zelenom dubrovačkom dragulju otoku Lokrumu, točnije JU Rezervat Lokrum. Njegovih ljepota svi smo svjesni, a s ravnateljem Rezervata Lokrum, Mariom Tevšićem porazgovarali smo općenito o poslovanju Lokruma, Botaničkom vrtu, a dotakli smo se i malih čupavih slatkih zečeva koji su se dovoljno pripitomili da bi vam jeli iz ruke.
– Financijske brojke u slučaju Lokruma nisu najvažnija stvar. Ono što jest najvažnije je briga za prirodu, sigurnost da sve protječe u najboljem mogućem redu. Dakle, zaštita prirode, zaštita Lokruma te opće zadovoljstvo domaćih i stranih posjetitelja – kazao je Tevšić te dodao kako financijski pokazatelji jesu bitni, ali nisu prioritet i nisu najvažniji.
Nije tajna da Lokrum dobro posluje. Dokaz su svaki dan puni i “Zrinski” i “Skala” dva predivna broda koja prevoze od stare gradske luke u Portu ( Peskarija, Veliki mul), do samog odredišta Lokrum. Na Lokrumu se zaista možete i opustiti, a svi posjetitelji, računajući i domaće i strane mogu uživati u ljepotama pa tako i botaničkom vrtu. No, nažalost snijeg koji je iznenadio sve 11.siječnja, iznenadio je biljke i stabla koja obitavaju u botaničkom vrtu pa je i to jedan od razloga zašto su biljke istrunule. Da ga treba renovirati vidljivo je svima koji se zateknu u blizini.
– Vrtom upravlja Sveučilište u Dubrovniku, Institut za more i priobalje. Jedno vrijeme s njihove strane stanje je bilo nepomično i letargično, ali smo zadnja dva mjeseca uspjeli uspostaviti bolju suradnju, planove i ulaganja za budućnost – ističe ravnatelj.
Botanički vrt osim što je stradao u siječnju, ni otprije nije bio u nekom bajnom stanju pa su se još prošle godine posjetitelji i zaljubljenici u prirodu žalili da treba nešto napraviti. Nakon uspješnih dogovora s Institutom ubrzo kreću i projekti.
– Od ovog tjedna krećemo polako, ali sigurno u projekte i projektnu dokumentaciju koja će dovesti do potpune obnove botaničkog vrta, jer povremeno obnavljanje neće dati neke velike rezultate s obzirom da je cijeli koncept botaničkog vrta nešto što treba ponovno sagledati – kazao je Tevšić.
Osim botaničkog vrta, na Lokrumu pozornost plijene i mali čupavci kojima je teško odoljeti pa ih mnogi pokušavaju pomaziti mameći ih koricama kruha i raznoraznom hranom. Ne pričamo o paunovima, već o malim zečevima. U jednom trenutku su se čak bili previše razmnožili,a kako nisu imali prirodnog neprijatelja Lokrumu su počeli raditi i štetu.
-Prošle zime smo proveli istraživanje te smo procijenili da zečeva na Lokrumu ima oko 700, što je u svakom slučaju previše. No, njihov veliki broj predstavlja i problem za eko sustav. Osim što jedu veliki broj biljnih mladica, na Lokrumu nema nekih kukaca i ima jako malo gušterica što je jedan disbalans u eko sustavu i to čini problem. No, čini nam se da ih ovo ljeto ipak ima manje. Možda je zbog vrućina, iako uvijek postoji šansa da se dio njih sakrio dublje u šumu. Kunići nam ostaju i dalje problem koji ćemo nedvojbeno morati rješavat – ispričao nam je Tevšić.
Pričajući o kunićima s ravnateljem Rezervata Lokrum nemoguće se bilo ne dotaknuti i kreštavih paunova, koji su se ruku na srce itekako razbahatili zadnjih par godina pa bez imalo pardona dolaze do stolova u restoranima moleći hranu. Tevšić nam je rekao kako njih ima dvostruko manje, da nisu problem za eko sustav, ali da su postali malo objesni – jesu.
Osim pokušaja smanjenja zečeva i rekonstrukcije botaničkog vrta pitali smo postoje li još neki planovi za Lokrum.
-Obično su jesen i zima razdoblja za planiranja i organiziranja novih sadržaja tako da smo ljeti okupirani svakodnevnim operacijama i logistikom. Da bi čovjek napravio dobar plan treba ohladit glavu od svakodnevih događanja. A od ove jeseni se nadam da ćemo početi raditi ono što je prioritet, a to je izgradnja BIO jama. Plan nam je spojiti sve sanitarne čvorove na BIO jame. Projekt je već napravljen, čekamo potvrdu za izdavanje dozvola i s time ćemo krenuti već od ove jeseni. To je nešto što je infrastrukturna stvar – kazao je Tevšić te dodao kako ih nitko neće vidjeti, ali da je unapređenje sustava otpadnih voda iznimno bitno za područje zaštićene prirode. Također, očekujemo da će se ove zime započeti i radovi izgradnje visoke zone hidrantske mreže, koja će požarnu zaštitu Lokruma dići na najviši nivo.
I za kraj, dotakli smo se malo i promjene vlasti u Gradu te priupitali Tevšića smatra li kako će ostati do kraja mandata kao ravnatelj Lokruma ili možda za njega više nema mjesta.
-Moj mandat traje još dvije godine. Ugovor je potpisan na četiri godine, no kakvu god odluku prije tog roka eventualno donese gradsko i upravno vijeće te gradonačelnik ja ću je prihvatiti kao legitimnu političku odluku na koju svaka vlast ima pravo – zaključio je Tevšić.
