Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih: ‘Mogu imati iznimno štetne učinke’

266

Kada gledate ljude oko sebe, posebno mlade, vidite da je njihova puna pažnja na mobilnim telefonima i da te male naprave u nekim slučajevima, nažalost zamjenjuju stvarne osobe. Facebook, Instagram, TikTok i Snapchat neke su od platformi na kojima tinejdžeri provode značajan dio svog vremena. No, istraživanja pokazuju da prekomjerna upotreba društvenih mreža može dovesti do niza negativnih posljedica na mentalno zdravlje mladih, pa je njihov utjecaj na mlade predmet zabrinutosti u SAD-u, ali i diljem svijeta.

Prema novoj analizi koju je objavila Američka liječnička udruga (AMA), sve veća je vjerojatnost da djeca, tinejdžeri i mlađe odrasle osobe imaju problema s mentalnim zdravljem. „Otprilike petina svih oblika nemoći povezanih s bolešću” može svesti na „mentalne poremećaje” u dobnoj skupini od 5 do 24 godine, upozorio je tim brazilskih i kanadskih sveučilišnih znanstvenika.

U radu objavljenom u časopisu JAMA Psychiatry otkrili su da to „obuhvaća jednu četvrtinu tereta mentalnih poremećaja u cijelom životnom vijeku”. Duševni poremećaji povezani su s visokim stopama napuštanja škole, niskom ekonomskom produktivnošću, zatvorima, samoubojstvom i beskućništvom, među ostalim nepovoljnim ishodima koji utječu na pojedince, obitelji i društvo u cjelini, naveli su.

Problem u nenalaženju rješenja na razini cijelog sektora

Druga nedavna istraživanja ukazala su na to da je širenje društvenih medija pokretač pogoršanja mentalnog zdravlja među mladima, a osnivač Mete Mark Zuckerberg u siječnju se ispričao roditeljima čije je zdravlje djece narušeno korištenjem aplikacija njegove tvrtke, uključujući Facebook i Instagram. Jake veze roditelja i djece mogu pomoći u suzbijanju negativnih učinaka društvenih medija, pokazalo je istraživanje koje je prošle godine objavio Gallup.

Više od četrdeset američkih saveznih država tužilo je Metu, vlasnika Facebooka i Instagrama, da zbog svog profita narušava mentalno zdravlje mladih jer njezine društvene platforme izazivaju ovisnost te da obmanjuje ljude o sigurnosti svojih platformi.

Meta je više puta obmanula javnost kada je riječ o tome koliko su opasne njezine platforme, navode savezne države u tužbi podnijetoj federalnom sudu u Oaklandu, koja je rezultat istrage na razini SAD-a, prema riječima kalifornijskog državnog tužitelja Roba Bonte, najavljene u studenom 2021. godine.

Facebook promijenio ime

Istraga je pokrenuta nakon što je Frances Haugen, zviždačica iz Facebooka, objavila više od 20 tisuća stranica internih dokumenata koji su potaknuli kritike da Meta stavlja profit iznad sigurnosti korisnika.

Facebook nije uspio suzbiti toksičan sadržaj te da mu se ne može vjerovati da će se promijeniti, ustvrdila je Haugen tijekom svjedočenja pred američkim i europskim zastupnicima 2021. godine.

Facebook je kasnije te godine promijenio ime u Metu, a kritičari smatraju da je razlog tome upravo bilo da se distancira od kontroverzi. „Naša dvostranačka istraga došla je do važnog zaključka: Meta šteti našoj djeci i tinejdžerima, razvija ovisnost kako bi povećavala korporativne prihode”, rekao je Rob Bonta.

Nerealna očekivanja

Montana je prva američka savezna država koja je donijela zakon o zabrani aplikacije TikTok od sljedeće godine, a osim problema s podacima i dezinformacijama, lokalni dužnosnici platformu su kritizirali i zbog štetnog djelovanja na mentalno zdravlje djece.

Murthy je rekao, nakon što su istraživanja utvrdila vezu između korištenja društvenih mreža i pojave simptoma depresije, kako se boji da su glavni pokretač velike krize mentalnog zdravlja mladih kroz koju prolazimo upravo društveni mediji te da moramo nešto hitno poduzeti.

Tjerajući tinejdžere da se uspoređuju, ove platforme mogu oslabiti njihovo samopoštovanje, smatra Murthy. Mlade djevojke ranjivije su od dječaka, a korištenje tih platformi izlaže ih više od dječaka internetskom maltretiranju, ali i razvoju poremećaja prehrane.

Doticaj s nepoznatim ljudima i neprikladnim sadržajem

Svi mladi također mogu biti izloženi opasnom sadržaju, koji prikazuje na primjer nasilne ili seksualne radnje, kaže Murthy. Kao način djelovanja predlaže da tehnološke tvrtke nametnu minimalnu dob za djecu koja se žele pridružiti njihovim platformama i stvore zadane postavke koje bolje štite njihovu privatnost.

Društvene mreže moraju dobiti pristanak roditelja prije nego maloljetnicima dopuste pristup svojim platformama, piše u zakonu koji je u ožujku donijela savezna država Utah.

Osim što društvene mreže mogu biti mjesto zabave s ljudima koje Vaše dijete poznaje, isto tako mogu stvoriti određeni odnos s nepoznatim osobama, što može biti jako opasno jer među njma su ljudi koji vrebaju tinejdžere na platformama jako dobro znaju što im reći kako bi privukli njihovu pažnju, pa je potrebno djeci objasniti o opasnostima takvih interakcija i poticati ih da ne dijele osobne informacije s nepoznatim osobama.

Elektroničke naprave poput članova obitelji

Svaki treći učenik i student osjećao je stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama, pokazuje istraživanje provedeno u Hrvatskoj.

Danski psihoterapeut Jesper Juul elektroničke naprave naziva „članovima obitelji“ jer odvlače puno pažnje i doslovno mijenjaju kulturu obiteljskog života na načine koji su nezdravi za odnose utemeljene na ljubavi – odnose između odraslih, braće i sestara te roditelja i djece.

Čak troje od pet pripadnika generacije Z, rođenih između 1996. i 2010. godine, redovito provodi “detoksikaciju od društvenih mreža” kako bi se ponovno povezali sa svijetom oko sebe, pokazalo je istraživanje mobilne telefonije HMD Global. Prema istraživanju, generacija Z češće će od drugih priznati da društveni mediji utječu na njihovu dobrobit.

Strah od popuštanja

Strah od propuštanja, pojam koji potječe iz engleskog jezika (FOMO ili Fear Of Missing Out), opisuje osjećaj anksioznosti ili nelagode koji proizlazi iz straha da propuštate nešto zanimljivo, važno ili zabavno što se događa negdje drugdje, dok vi toga niste svjesni ili niste u mogućnosti sudjelovati, a posebno može biti izražen vezano uz sadržaj na društvenim mrežama, gdje tinejdžeri neprestano vide slike i priče o događajima i iskustvima kojima nisu bili prisutni.

Naime, gledajući takve priče, lako je stvoriti dojam da svi drugi vode uzbudljiviji, ispunjeniji život od vlastitog. Ova percepcija može potaknuti osjećaj izostavljenosti, anksioznosti i često dovodi do osjećaja manje vrijednosti. Važno je naglasiti da ono što vidimo na društvenim mrežama često nije realan prikaz stvarnosti. Većina ljudi prikazuje samo najbolje i najpozitivnije dijelove svog života, dok su teškoće, problemi i “obični” trenuci rijetko vidljivi.

Korištenje društvenih mreža u velikoj mjeri povezano sa pojačanim simptomima depresije kod adolescenata, ali nisu nužno socijalne mreže uzročnici ovih problema, već je to vjerovatnije sadržaj kojem su izloženi mladi, kao i njihovo ometanje zdravih životnih navika, pokazalo je istraživanje iz Kanade.

Ovisnost o korištenju društvenih mreža

Ne smijemo zanemariti ni problem prekomjerne upotrebe društvenih mreža koji u nekim slučajevima može rezultirati pravom ovisnošću, što ne predstavlja samo apstraktnu opasnost, već može imati vrlo konkretne i štetne učinke na mentalno i fizičko zdravlje, kao i na kvalitetu svakodnevnog života mladih.

Naime, prekomjerna upotreba društvenih mreža može uvelike utjecati na kvalitetu sna, jer sve više mladih provodi kasne noćne sate surfajući internetom, gubeći dragocjeno vrijeme koje bi trebalo biti namijenjeno odmoru. Skoro 60 posto utjecaja na psihološke probleme kod djevojaka moglo bi se objasniti lošom kvalitetom sna i dužim vremenom boravka na društvenim mrežama, utvrdilo je istraživanje kanadskog tima znanstvenika.

Nedostatak kvalitetnog sna može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući poteškoće s koncentracijom, umor i smanjenje imunološke funkcije, a može i negativno utjecati na sposobnost koncentracije i učenja.

Naime, stalno prekidanje aktivnosti kako bi se provjerile obavijesti na društvenim mrežama može ometati fokus, smanjujući produktivnost i učinkovitost učenja. Također, ova ovisnost može dovesti do izolacije od stvarnog svijeta. Umjesto da provode vrijeme s prijateljima i obitelji, mladi se sve više povlače u virtualni svijet, što može dovesti do smanjenja kvalitete i kvantitete stvarnih socijalnih interakcija, te rezultirati osjećajem usamljenosti i narušenih međuljudskih odnosa.

Roditelji bi trebali koristiti posebne aplikacije za roditeljski nadzor djece na društvenim mrežama, kako bi im mogli ograničiti vrijeme koje će provesti na njima, osvjestiti važnosti sna, fizičke aktivnosti i društvenih interakcija u stvarnom životu, te saznati koju vrstu sadržaja konzumiraju, a učenje o ovim temama može pomoći mladima da razviju zdrave navike koje će im koristiti tijekom cijelog života.

Nasilje na internetu (cyberbullying)

Cyberbullying, ili nasilje na internetu, je ozbiljan problem koji utječe na veliki broj mladih korisnika društvenih mreža. Ovaj suvremeni oblik nasilja nastao je s porastom internetske komunikacije i društvenih mreža, a obuhvaća razne oblike maltretiranja, ponižavanja i uznemiravanja putem digitalnih platformi.

Cyberbullying može uključivati razne taktike, uključujući širenje lažnih informacija, objavu uvredljivih slika ili videa, stalno uznemiravanje putem privatnih poruka ili javnih komentara, te prijetnje nasiljem. Takve akcije, često anonimne, pružaju nasilniku osjećaj zaštićenosti, dok žrtva često ostaje bespomoćna.

Posljedice nasilja na internetu mogu biti duboko uznemirujuće i dugotrajne posebno za mlade osobe te izrazito loše utječe na njihovo mentalno zdravlje. Žrtve mogu postati prestrašene ili nesigurne, što može dovesti do izolacije i povlačenja iz društvenih aktivnosti.

U ekstremnim slučajevima, ova iskustva mogu potaknuti samoubilačke misli, čineći ovaj problem izrazito ozbiljnim i opasnim. Važno je naglasiti da nijedan oblik nasilja, uključujući cyberbullying, nije prihvatljiv.

Mladi ljudi, roditelji i odgojitelji trebali bi se informirati o ovom obliku nasilja i naučiti tehnike kojima bi se pravilno zaštitili i obranili od njega. Također je ključno osigurati podršku žrtvama, uključujući psihološku pomoć i pravnu zaštitu.

Kako pomoći mladima i usmjeriti ih na pravi put?

Prva stvar koju trebate shvatiti je da društvene mreže same po sebi nisu loše ako se umjereno koriste. One mogu biti koristan izvor informacija, poticaj za kreativnost i način povezivanja s drugima.

Potičite ih na odvajanje vremena od ekrana i posvećivanje vremena aktivnostima koje vole. Uvijek možete naći nešto u čemu svi uživaju i provesti kvalitetno vrijeme kao obitelj. Nadalje, pomoć stručnjaka može biti korisna ako primijetite da vaše dijete pokazuje znakove anksioznosti ili depresije.

U današnjem svijetu, gdje se život mladih teško može zamisliti bez društvenih mreža, iznimno je bitno voditi otvorene razgovore s njima o potencijalnim opasnostima koje one predstavljaju.

Treba ih usmjeravati kako postaviti zdrave granice na ovim platformama i kako zaštititi privatni život, a opet biti prisutan tamo gdje je najveća interakcija njihovih vršnjaka. S pravom podrškom, mladi mogu naučiti kako koristiti društvene mreže na način koji je za njih pozitivan i blagotvoran, unatoč svim izazovima koje ove digitalne platforme nose.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

IZVOR: dnevno.hr

 

 

 

 




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *