Jadransko more i hrvatska obala prepoznati su i cijenjeni u cijelome svijetu i svake godine na našu obalu stignu milijuni turista. Jadransko more se odlikuje velikom bioraznolikošću. Međutim, pritisak na Jadransko more je iz godine u godinu sve veći i sve je više organizama u njemu ugroženo.
Najčešći problemi koji utječu na život u Jadranu su otpad i onečišćenje, klimatske promjene, rast temperature mora, nasipavanje obale, pomorski promet i pretjerani izlov. Kao posljedica toga, neke vrste su već nestale, a neke su ozbiljno ugrožene i potrebno ih je zaštititi.
Na temelju Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/19, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, broj 144/13, 73/16), strogo zaštićenim vrstama u Jadranskom moru se smatraju:
- Svi morski sisavci,
- Školjkaši plemenita periska (Pinna nobilis) i prstac (Lithophaga lithophaga),
- Puževi prugasta mitra (Mitra zonata), tritonova truba (Charonia tritonis) i puž bačvaš (Tonna galea),
- Crveni koralj (Corallium rubrum),
- Morski pas modrulj (Prionace glauca),
- Morski konjic (Hippocampus hippocampus),
- Posidonija (Posidonia oceanica),
- Morske kornjače.
Strogo zaštićene vrste zabranjeno je namjerno loviti i ubijati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti, otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati. Zabranjeno je i njihovo namjerno uništavanje, oštećivanje i uzimanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla. Nadalje, zabranjeno ih je namjerno uznemiravati, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije te oštećivati ili uništavati područja njihova razmnožavanje ili odmaranja, donosi Morski.hr, a više o svemu možete pročitati ovdje
