Vijenci i svijeće za pale branitelje i stradale civile ususret Danu dubrovačkih branitelja

U sklopu programa obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada u Domovinskom ratu i ususret Danu dubrovačkih branitelja predstavnici Grada Dubrovnika odali su počast poginulim hrvatskim braniteljima na spomen obilježjima na gradskom području.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić u društvu gradskih vijećnika Olge Muratti i Ivana Maslaća položila je vijenac i zapalila svijeću kod spomen obilježja broda Sveti Vlaho te na Bosanci i na Strinčjeri.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijeta Hladilo i gradski vijećnik Blaž Pezo počast poginulim braniteljima i stradalim civilima odali su kod središnjeg spomen obilježja u Komolcu, u Novoj Mokošici kraj skloništa, u Mokošici na moru te na Osojniku. Činu odavanja počasti palim hrvatskim vitezovima pridružili su se predstavnici GK Komolac – predsjednik Vijeća Nikša Sentović i tajnik Ivan Majstorović, tajnik GK Mokošica Božo Bender kao i predstavnici MO Osojnik – predsjednik Vijeća Josip Kovačić, tajnik Ivo Aguzin i Mario Čoro.

Kod spomen obilježja na Mrčevu, Gromači, u Trstenom i u Zatonu vijence su položili i svijeće zapalili gradski vijećnici Ivo Lučić i Maro Kristić. U Zatonu im se pridružio predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Zaton Emilio Puljizević, a u Trstenom predsjednik Vijeća MO Trsteno Antun Bošković.

SVJEDOK ISTINI Na Luži otkrivena spomen ploča Pavu Urbanu na 30. godišnjicu njegove pogibije

Spomen ploča dubrovačkom fotografu Pavu Urbanu stradalom 6.proinca 1991. godine, za vrijeme najgoreg napada na Grad u Domovinskom ratu, otkrivena je na Luži, mjestu njegove pogibije.

Pavo Urban poginuo je 6. prosinca 1991. od gelera neprijateljske granate, ispod zvonika, fotografirajući agresorsko granatiranje Dubrovnika.

Ploču su povodom 30. godišnjice tog tragičnog događaja i u sklopu 30. obljetnice herojske obrane Grada i na Dan dubrovačkih branitelja otkrili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i izaslanica Predsjednika Vlade Republike Hrvatske te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Gradonačelnik Mato Franković u svom je govoru rekao da je Pavo Urban svoj život mijenjao za istinu, svjedočanstvo o razaranju Dubrovnika i za poruku o patnji koja je poslana u svijet.

-„Još je Eshil, otac grčke tragedije, rekao „U ratu, istina je prva žrtva.“ Uistinu, Domovinski rat bio je rat koji se temeljio na propagandi i dezinformacijama, a glavni cilj takve huškačke propagande srpske diplomacije je bio prikazati Hrvatsku kao profašističkog agresora, a ne žrtvu – što je Hrvatska zaista bila…Trebali smo tada ljude koji će spremno uzeti oružje i braniti našu zemlju, grad, kuće, naše civile i našu djecu. Trebali smo i ljude koji će braniti istinu. Pavo je bio mladi talent u nastajanju, član foto kluba Marin Getaldić. S sa svijetlom budućnošću ispred sebe. U rujnu te kobne 1991. upisao je Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu, smjer filmsko i televizijsko snimanje. Mogao je otići na fakultet i na televiziji gledati razaranje svog Grada, ali uzeo je fotoaparat i zahvaljujući njegovoj odvažnosti, potresne fotografije koje je snimio svjedočile su i zauvijek će svjedočiti o istini o Domovinskom ratu u Dubrovniku. Zbog toga smo mu zauvijek zahvalni. I baš zato danas ova ploča stoji na Luži, kao podsjetnik, svjedok toj neporecivoj istini koju nam je Pavo ostavio u nasljeđe“, rekao je gradonačelnik.

Izaslanica Predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je kako u ovakvim prigodama „čovjek ne može ne pomisliti koliko su neki ljudi kratko na zemlji, a koliko je velika i vječna njihova ostavština. Takva je, dodala je, i ostavština dubrovačkog branitelja, hrabrog i nadarenog umjetnika Pava Urbana koji je Hrvatsku i Dubrovnik napustio prerano, mučenički, 1. prosinca prije 30 godina. Njegove sjajne snimke, posebno onih posljednjih 12, kamena prašina nad Gradom, ali ne samo one, ostale su i ostat će zapamćene. Po njima je svijet, iako je trebao prije, vidio što se u Dubrovniku događa, kakav se kulturocid događa nad jednim od najljepših gradova pod zaštitom UNESCO-a“, poručila je ministrica Vučković.

Nazočnima se prigodno obratio i župan Nikola Dobroslavić, a prigodnoj svečanosti prisustvovali su brojni predstavnici Grada Dubrovnika, Županije Dubrovačko-neretvanske, kao i prijatelji i poznanici tragično stradalog fotografa i njegove obitelji.

Obitelj Pava Urbana također je nazočila svečanom otkrivanju ploče. U poruci koju su novinarima i predstavnicima medijskih kuća prethodno uputile njegova majka i sestra navele su da je Pavova najbliža obitelj “počašćena i duboko dirnuta ovim priznanjem Pavovog i našeg Grada djelu i žrtvi našeg sina i brata”.

Položeni vijenci uz Dan dubrovačkih branitelja i 30. obljetnicu herojske obrane Grada

Obilježavajući Dan dubrovačkih branitelja, ujedno jedan od najtežih dana u Domovinskom ratu – 6. prosinca 1991. godine, u ponedjeljak su uz spomen obilježja poginulim braniteljima upaljene svijeće i položeni vijenci u znak sjećanja i zahvale.

Uz gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića sa suradnicima, vijence su danas pored spomen obilježja na Srđu i glavnog križa na groblju Boninovo položili izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, izaslanik predsjednika Sabora i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, koji je sa suradnicima položio vijenac i u ime Županije, predstavnici Udruge roditelja poginulih branitelja i Udruge udovica, predstavnici braniteljskih udruga i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata, branitelji i članovi njihovih obitelji.

Središnje događanje uz Počasno-zaštitnu bojnu i molitvu poginulim hrvatskim braniteljima upriličeno je na Srđu, koji je bio prva crta obrane Grada. Uz dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića, vijence su kod Križa položili i ratni dubrovački gradonačelnik Petar Poljanić te zapovjednik obrane Dubrovnika general Veselko Gabričević.

Vijenci su položeni i na muslimanskom groblju na Boninovu te kod spomenika poginulim pripadnicima MUP-a. Na današnji dan prije 30 godina poginuli su i vatrogasci gaseći požar na hotelu Libertas, koji je u tom trenutku bio pun prognanika. Uz predstavnike Vlade, Sabora, Županije i Grada vijence i svijeće kod spomen obilježja stradalim vatrogascima i pripadnicima HRM-a na Liechteinsteinovom putu položili su i predstavnici Vatrogasaca.

Prigodni program djece iz Osnovne škole Mokošica održan je u tvrđavi Imperijal. U gradskoj luci položeni su vijenci u more, u sjećanje na pomorce i branitelje stradale na moru.

Poslijepodne su na mjesnom groblju u Sustjepanu zapaljene svijeće i položeni vijenci kod spomen obilježja stradalima na ovoj ratnoj bojišnici, također crti obrane Grada, nakon čega je u Crkvi sv. Nikole u Sustjepanu služena sveta misa zadušnica za branitelje Sustjepana. U dubrovačkoj Katedrali navečer je služena svečana sveta misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu.

Zaključak gradonačelnika o sufinanciranju programa Centar za branitelje za 2021.

Temeljem Javnog poziva, raspisanog 1. listopada 2021, gradonačelnik Grada Dubrovnika donio je Zaključak o sufinanciranju programa Centar za branitelje.

Ovo prioritetno područje podrška je svim programima usmjerenim na trajno sjećanje na sve važne datume iz Domovinskog rata, poglavito na nemjerljivi doprinos dubrovačkih branitelja obrani Grada, bilo kroz programe obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja i državnih blagdana, bilo kroz organiziranje projekata poput “Sata povijesti” u dubrovačkim osnovnim i srednjim školama uz sudjelovanje dubrovačkih branitelja.

U ovom prioritetnom područje sufinancirat će se administrativni, organizacijski i drugi izdaci obilježavanja značajnih datuma iz Domovinskog rata na području Grada Dubrovnika. Ukupni odobreni iznos za ovo prioritetno područje je 48.000,00 kn.

Jedan od temeljnih ciljeva gradske uprave u području skrbi za branitelje je osnivanje „Centra za branitelje“, kao središnjeg mjesta za pravnu, psihosocijalnu i savjetodavnu podršku sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata i njihovim obiteljima.

U Luci Gruž otkrivena spomen ploča policajcu Vlahu Škilju

Spomen ploča dubrovačkom policajcu Vlahu Škilju, koji je stradao 6.prosinca 1991. godine za vrijeme topničkog napada, otkrivena je u Luci Gruž, u blizini mjesta njegove pogibije, u okviru obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada.

Zahvaljujući trudu i angažmanu Policijske udruga branitelja PU Dubrovnik 1991., koja je inicirala postavljanje spomen obilježja, zamišljenog kao prirodnu stijenu odlomljenu od gore, kao što je i njegov život otrgnut od obitelji i prijatelja, ploča je danas i otkrivena, u prisustvu obitelji Vaha Škilja i njegovih suboraca.

Petar Mirošević, u ime Udruge branitelja Policijske uprave Dubrovnik 1991. godine, uputio je riječi zahvale obitelji Škilj, kao i Lučkoj upravi i svim drugim institucijama koje su podržale postavljanje spomen obilježja.

Uz načelnika PU Dubrovačko-neretvanske Ivana Pavličevića, okupljenima se obratio i gradonačelnik Mato Franković.

”Prošlo je 30 godina od tog 6. prosinca, međutim u očima supruga, djece, majki branitelja, bol je jednaka, kao da je bilo jučer. Taj 6. prosinca 1991. je označio prekretnicu u obrani našega Grada. Taj mali broj branitelja koji je davao žestoki otpor prekobrojnom agresoru pokazao je što znači braniti svoj dom. Branili su sve one majku i djecu koji su bili u podrumima ne želeći da im naude, ako bi ne daj Bog došli u naš Grad. Takav je bio i gospar Vlaho. Ostavio je sve i stavio se na raspolaganje Domovini. Je li to morao? Nije. Mnogobrojni nisu. Otišli su. Zaboravili. Okrenuli leđa i rekli – netko će drugi. Ne i pokojni Vlaho koji je, kao i brojni branitelji koji su branili naš Grad, bio spreman dati ono najvrijednije od sebe, sebe za slobodu u kojoj mi danas živimo. I zato, neizmjerna hvala gosparu Vlahu, neizmjerna hvala njegovoj obitelji na trajnoj žrtvi koju su podnijeli da bi mi mogli danas živjeti u slobodnom i neovisnom, hrvatskom gradu Dubrovniku. A onaj koji daje žrtvu za dom uvijek će itekako biti pamćen od svih nas“, poručio je gradonačelnik.

Vlaho Škilj se u Domovinski rat dragovoljno uključio 7. svibnja 1991. kao pripadnik pričuvnog sastava policije u Postaji pomorske policije PU Dubrovnik. Tog kobnog 6. prosinca 1991. godine krenuo je iz postaje prema luci kada ga je zaustavila neprijateljska granata. Posmrtno je odlikovan Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

Vlaho Škilj je posljednji od 43 poginula dubrovačka policajca u Domovinskom ratu koji dobiva svoje spomen obilježje.

Naknada za treće i svako daljnje novorođeno dijete – u tri godine isplaćeno 2.2 milijuna kuna za 238 korisnika

Za demografsku mjeru „Stalna godišnja naknada za treće i svako daljnje novorođeno dijete“, Grad Dubrovnik je od 2019. godine isplatio ukupno 2.227.200,00 kuna za 238 korisnika. Broj korisnika ove naknade, kojoj je svrha djelomično olakšati financijsku situaciju višečlanim obiteljima, u kontinuiranom je porastu. Naime, u 2021. godini zabilježen je porast od 84 nova korisnika, dok je 2020. bilo bilo ukupno 154 korisnika, 82 više u odnosu na 2019. godinu kada su ovu mjeru koristila 72 korisnika.

Potpora roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete u  ukupnom iznosu od 33.600,00 kuna isplaćuje se u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života. Ova mjera uvedena je kroz novu Odluku o ostvarivanju prava na dar za novorođeno dijete u Gradu Dubrovniku, a primjenjuje se na svu djecu rođenu ili posvojenu od 1. siječnja 2019. godine.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik je 2019. za tisuću kuna povećao iznose jednokratnih potpora za novorođeno dijete te one od tada iznose 2.500 kuna za prvo novorođeno dijete u obitelji, 3.500 kuna za drugo i 5.000 kuna za treće. Za svako daljnje novorođeno dijete u obitelji iznos se uvećava za 2.500 kuna.

U Proračunu za 2022. ukupno planirani iznos za “Dar za novorođeno dijete” iznosi 3.1 milijuna kuna, sukladno Mjerama socijalnog programa, a dio iste stavke je i naknada za treće i svako daljnje novorođeno dijete.

Grad Dubrovnik ustupio u najam stan hrvatskoj braniteljici i dragovoljki Domovinskog rata

Nastavljajući provođenje skrbi o braniteljskoj populaciji Grad Dubrovnik ustupio je na korištenje stan u gradskom vlasništvu Ehlimani Božinovoj, hrvatskoj braniteljici s Liste reda prvenstva za davanje stanova u najam Grada Dubrovnika.

Na temelju jednoglasnog prijedloga Povjerenstva za davanje stanova u najam, gradski stan u Novoj Mokošici ukupne površine 66,06 metara kvadratnih gospođi Božinovoj ustupljen je na korištenje uz slobodno ugovorenu najamninu na određeno vrijeme, a sukladno s Odluci o najmu stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika te je na temelju Zaključka gradonačelnika Mata Frankovića sklopljen Ugovor o najmu.

Ehlimana Božinova hrvatska je braniteljica i dragovoljka Domovinskog rata koja je u postrojbama 163. brigade provela gotovo cijeli Domovinski rat. Neriješenog stambenog pitanja i kao majka dvoje maloljetne djece živjela je u podstanarstvu.

Podsjetimo, Lista reda prvenstva za najam objavljena je u svibnju 2018. godine na temelju provedenog natječaja, a nakon što je koncem 2017. godine proveden postupak revizije korištenja stanova u gradskom vlasništvu. Sukladno odredbama navedene Odluke Lista se ažurira te se pri predaji stanova na korištenje uz Listu reda prvenstva Grad Dubrovnik vodi računa o broju članova obiteljskog domaćinstva i veličini raspoloživog stana.

Isplaćen dar za djecu samohranih nezaposlenih roditelja

Uz blagdan svetog Nikole Grad Dubrovnik je i ove godine isplatio novčani dar za 41 maloljetno dijete nezaposlenih samohranih roditelja. Jedna je to od mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika koja se provodi putem Upravnog odjel za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo.

Ove je godine iz gradskog proračuna za ovu mjeru ukupno isplaćeno 50.000 kuna, kao pomoć samohranim nezaposlenim roditelja maloljetne djece.

Nezaposleni samohrani roditelji pravo na godišnju potporu ostvaruju prema evidenciji nadležnog upravnog odjela i Centra za socijalnu skrb u Dubrovniku.

Predstavljena knjiga Nikole Obuljena ”Kako smo pregovarali s neprijateljem”

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković prisustvovao je predstavljanju knjige Nikole Obuljena ”Kako smo pregovarali s neprijateljem”, koja je javnosti predstavljena u okviru programa obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada.

Tema ove memoarske knjige dramatično je razdoblje Domovinskog rata na dubrovačkom području, u kojem se susreću i međusobno objedinjuju dokumentarni i književni pristup u prikazu ratnog razdoblja 1991. godine. Knjiga sadrži autentične dokumente, dnevničke zapise, fotografije i pisma te sjećanja, promišljanja i emocije autora povezane s događajima i susretima u kojima je sam sudjelovao.

”Kad sam počeo, nisam niti razmišljao o tome da će to biti knjiga. Htio sam da samo ostane nešto zapisano od svih tih pregovora koje smo vodili s neprijateljem, jer tu se nakupilo toliko dokumentacije da bi bilo šteta da se to nije zapisalo. Ta dokumentacija sad je sva u Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik”, kazao je u ovoj prigodi Nikola Obuljen.

Knjigu ”Kako smo pregovarali s neprijateljem”, koja je izašla u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku i Hrvatskog dokumentacijskog memorijalnog centra Domovinskog rata, uz autora su predstavili Željka Križe, Ante Nazor i Slavica Stojan.

”Premalo je knjiga koje se bave tim iznimno teškim, opasnim, zastrašujućim, ali i slavnim danima nedavne hrvatske povijesti. Zato osobitu vrijednost predstavlja ova knjiga čija naracija nema pretenziju predstaviti cjelovitu povijest ratovanja na južnohrvatskom području početkom devedesetih, iako donosi zbirku važnih dokumenata i zapisanih činjenica o tom važnom razdoblju naše nedavne prošlosti.

U ovoj knjizi zabilježena ratna izvješća o pregovorima s neprijateljima, ratnim događanjima i ratnoj zbilji Dubrovnika i njegove okolice autora Nikole Obuljena autentično su potresno i uzbudljivo napisano svjedočanstvo koje predstavlja važnu kariku u historiografiji Domovinskog rata na južnohrvatskom području”, stoji u zapisu Matice hrvatske ogranka Dubrovnik.

Grad Dubrovnik spreman za novo programsko razdoblje fondova EU – 5,16 milijardi kuna za održivi urbani razvoj Hrvatske

Pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž nazočila je u ime Grada Dubrovnika na sastanku ministrice Nataše Tramišak održanom u srijedu u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Na sastanku su sudjelovala ukupno 22 predstavnika gradova koji će u idućem programskom razdoblju od 2021. do 2027. koristiti Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru novog Integriranog teritorijalnog programa.

Tijekom sastanka ministrica je izvijestila predstavnike gradova o statusu provedbe mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja u financijskom razdoblju 2014.- 2020., kao i o mogućnostima i proširenju istoga u narednom sedmogodišnjem razdoblju.

„Kao i u prošlom programskom razdoblju, gradove koji su središta županija i regija prepoznali smo kao pokretače razvoja, no više neće samo veliki gradovi imati priliku sudjelovati u Mehanizmu integriranih teritorijalnih ulaganja već ćemo uključiti još dodatnih 14 gradova koji su također izuzetno bitni za razvoj svoje okolice“, istaknula je ministrica Tramišak.

Iako je još prerano govoriti o točnim iznosima alokacija koje će biti na raspolaganju svakom od gradova, ministrica Tramišak najavila je ukupnu alokaciju za provedbu spomenutog mehanizma i to u iznosu od 5,16 milijardi kuna od čega će 4,94 milijarde kuna biti bespovratna sredstva, a 220,4 milijuna kuna u okviru financijskih instrumenata, odnosno zajmova, jamstava i kredita sa subvencioniranom kamatom.

Grad Dubrovnik u novom programskom razdoblju 2021. -2027. kao sjedište Urbane aglomeracije Dubrovnik, zajedno s Općinom Dubrovačko Primorje, Općinom Župa Dubrovačka i Općinom Konavle, na raspolaganju će imati dodatni indikativni dio bespovratnih sredstava za projekte u sklopu integriranog teritorijalnog ulaganja i održivog urbanog razvoja, a iz više područja koja uključuju kulturu, turizam, promet i mobilnost, digitalizaciju, gospodarstvo i zaštitu okoliša.

Gradovi koji su potencijalni korisnici mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja u razdoblju 2021.- 2027. su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Vinkovci, Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Od cruise takse ove godine prihod 1,46 milijuna kuna

S prvim danom 2021. godine Grad Dubrovnik započeo je s naplatom turističke pristojbe za brodove na kružnim putovanjima, kako je i najavljeno 2019. kada je upravo na prijedlog Grada Dubrovnika resorno Ministarstvo turizma uvelo takozvanu cruise taksu.

Ove je godine bilo ukupno 135 ticanja cruisera koji su imali preko 50 putnika na brodu i kao takvi su bili podložni plaćanju pristojbe. Tako sveukupni prihod turističke pristojbe koju plaćaju brodovi na međunarodnim kružnim putovanjima za 2021. godinu iznosi 1.463.000 kn, od čega 85% – 1.243.550 kuna pripada Gradu Dubrovniku, a 15% – 219.450 kuna pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Riječ je o namjenskim sredstvima koja bi se ulagala u prometnu infrastrukturu za podizanje standarda destinacije.

Na nedavnom sastanku s predstavnicima CLIA-e, krovne organizacije cruise kompanija, dubrovački gradonačelnik Mato Franković izvijestio ih je o nastavku naplate cruise takse i u idućoj godini, kod čega će Grad Dubrovnik, kao i ove godine, iskazati fleksibilnost u odnosu na kapacitete kojima brodovi budu plovili.

Naime, zbog činjenice kako su zbog posebnih sigurnosnih protokola, uvjetovanih pandemijom COVID-a, brodovi na kružnim putovanjima plovili uglavnom tek s polovicom kapaciteta, Ministarstvo turizma i sporta je dalo mišljenje da se, dok traju te okolnosti, kapacitet putnika po brodu tumači po stvarnom broju putnika na brodu koji pristaje u luku, a ne kao ukupan kapacitet broda.

Nastavak ulaganja u osnovnoškolsko obrazovanje, izrađen idejni projekt za nadogradnju OŠ Ivana Gundulića

Grad Dubrovnik nastavlja s ulaganjima u gradske osnovne škole te je s ciljem prilagođavanja standardima za jednosmjensku nastavu i omogućavanja pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti, pokrenuta izrada projekta za dogradnju Osnovne škole Ivana Gundulića.

Izrađen je idejni projekt za nadogradnju 3. etaže na dilataciji A zgrade gruške škole, čime će se dobiti šest novih učionica, od kojih jedna za djelomičnu integraciju učenika s poteškoćama u razvoju, a sve u skladu s normativom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Nadogradnja dodatnih učionica za sobom povlači i povećanje kapaciteta blagovaonice u starom dijelu škole. U postojećem prizemlju škole nalazit će se tri učionice za djecu s poteškoćama u razvoju, a nadogradnjom se dobiva nova učionica za djelomičnu integraciju, pet učionica, soba za prijem roditelja, sanitarni čvor i dva kabineta. Jedna od novih je i učionica za informatiku.

Osim ove nadogradnje planirano je i povećanje pristupačnosti školi osobama smanjene pokretljivosti. Plan je u vanjskom prostoru omogućiti pristup s parkinga škole izvedbom rampe i otvaranjem ulaza na razini 1. kata. U vanjskom prostoru bi se ugradile vertikalno podizne platforme, a u unutarnjem prostoru dizalo i  dvije podizne platforme (vertikalna i kosa).

Ujedno će se poboljšati uvjeti zaštite od požara ugradnjom sprinkler sustava, sustava vatrodojave, odimljavanja, korištenjem unutarnje i vanjske hidrantske mreže te je za nadogradnju predviđen kvalitetan novi sustav grijanja, hlađenja i ventilacije.

Rekonstrukcija također obuhvaća uređenje vanjskih prostora za održavanje nastave na otvorenom te povećanje površina korisnog vanjskog prostora koji je na raspolaganju djeci.

Posljednja rekonstrukcija škole u Gružu napravljena je 2010. godine nadogradnjom 2. etaže u dilataciji C, a 2020. godine je škola i energetski obnovljena. Novi idejni projekt za planiranu rekonstrukciju, kojeg je izradio studio Entasis d.o.o., sada treba dobiti suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o usklađenosti s pedagoškim standardima.

Nakon toga slijedi izrada glavnog projekta, potom ishođenje građevinske dozvole, nakon čega se može raspisati natječaj za izvođača radova, a sredstva se planiraju iz EU fondova kroz natječaj za osiguravanje jednosmjenskog rada u svim školama.