Europska komisija u srijedu je objavila dokument prema kojem Hrvatska najsporije provodi strukturne reforme, što je stavljeno u prvi plan, i prema kojem pritisak na državni proračun nije velik zbog povijesno niskih kamatnih stopa i rasta gospodarstva, što se našlo u drugom planu. Jednostavnije rečeno, Hrvatska uživa u rastu koji vuče potražnja iz inozemstva i turizam, dok je pritisak na javni dug smanjen jer se novac u Europskoj uniji i svijetu još uvijek nesmiljeno tiska.

Do kad ćemo uživati? Ekonomist Željko Lovrinčević, kao i većina njegovih kolega,  misli da će ‘fešta’ trajati još godinu ili dvije, nakon čega će se rast gospodarstva ponovno usporiti, turisti će se vratiti tradicionalnim destinacijama poput Grčke, Tunisa, Turske i Maroka, dok će javni dug rasti zajedno s kamatama na novac. Nitko niti ne spominje novu vanjsku krizu.

No niti to nije ono najgore. U cijelom procesu konkurencija nas je prestigla, što naglašava i izvješće Europske komisije. Dostigle su nas zemlje poput Rumunjske i Bugarske, dok su Slovenija, Češka i Mađarska već sad neuhvatljive. Te zemlje su otišle dalje u privlačenju stranih investicija i onome što će za iduću krizu biti ključno: životnom standardu.

Lovrinčević pojašnjava kako su se u proteklim krizama zemlje međusobno borile proizvodnjom i trgovinom, a sada će se međusobno boriti privlačenjem radne snage. ‘Na ovom prostoru bazeni iz kojih bi se crpila radna snaga su iscrpljeni, a bit će još gore, posebno za Hrvatsku jer u njoj životni standard ne raste dovoljno brzo u odnosu na konkurentske zemlje’, kaže Lovrinčević.

Cijeli članak pročitajte na pouzdano.hr