Prelazak iz kune u euro veliki je posao za državu zbog plaća, poreza i mirovina kao i za banke koje će morati promijeniti i bankomate, konvertirati štednju, kredite i novac u blagajnama, ali i za građane koji će iz ‘čarapa’ morati izvući i posljednju lipu kako bi sačuvali novac koji imaju,

Neke procjene kažu da građani i tvrtke imaju oko 36 milijardi kuna u gotovini, koje bi trebalo promijeniti u euro, a preporuka Hrvatske narodne banke je da se novac položi u banke, jer će se tako i najjednostavnije obaviti konverzija 1. siječnja, po fiksnom tečaju i bez naknade.

Ako ne želite položiti novac na račun moći ćete promijeniti kune u euro po tečaju koji je utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro i u bankama i u poštama, ali u Hrvatskoj narodnoj banci. Kune će se moći prvih pola 2023. godine zamijeniti za euro bez naknade u bankama, Hrvatskoj pošti i FINA-i, po fiksnom tečaju. U drugoj polovici godine konverzija će biti moguća samo u bankama, ali uz naknadu. No, ako i kasnije naiđete kod kuće na novčanice kune, od 2024. moći ćete ih bez naknade zamijeniti u HNB-u, za što krajnji rok nije utvrđen, dok je krajnji rok za zamjenu kovanica u HNB-a tek tri godine od dana uvođenja eura. Nijemci, primjerice, i danas novčanice njemačkih maraka, ako ih pronađu, u centralnoj banci mogu zamijeniti u euro.

Prva dva tjedna u 2023. godini, ukoliko uvedemo euro prvog dana iduće godine moći će se plaćati u kunama, ali će trgovci ostatak novca isplatiti u eurima.

Kada euro postane službena valuta naše plaće, mirovine, krediti, depoziti… bit će izraženi u euru. Građani ne moraju previše brinuti o konverziji, jer novac u banci će im se automatski konvertirati, a ako na novčanice kune naiđu i nakon što se euro uvede, kako smo već pojasnili, moći će ih zamijeniti još godinama kasnije. U svakom slučaju, kada dobijemo zeleno svjetlo da se euro uvodi od 2023. krenut će jača kampanja prema građanima, kako bi im se objasnilo gdje će sve moći i do kada obaviti konverziju novca kojeg imaju kod kuće te zašto je bolje gotovinu staviti u banku.

Na prodajnom prostoru ili mjestu pružanja usluge morat će se uz cijene iskazane u eurima i kunama, istaknuti i fiksni tečaj konverzije. Također se to odnosi i na internetske stranice i prodaju putem telefona gdje se također tečaj mora komunicirati prema potrošaču.

Vijeće EU bi prema najavama u srpnju trebalo odlučiti ispunjava li Hrvatska sve uvjete i hoće li od početka 2023. uvesti euro te će tada i utvrditi tečaj po kojem će se izvršiti konverzija kuna u eure. Od prvog ponedjeljka u rujnu ove godine trebalo bi početi dvojno iskazivanje cijena i ostati će do kraja sljedeće godine. Pa će tako građani-potrošači cijene u kunama i eurima već imati na prodajnim mjestima ili u kupnji putem Internet trgovine, ugovora na daljinu, putem telefona i tijekom provođenja promotivnih i marketinških aktivnosti. Kod prodaje putem automata, samoposlužnih uređaja, ulaznicama i slično dvojno iskazivanje neće biti potrebno.

Prema najavama iz HNB-a trebat će povući više od 500 milijuna komada novčanica kuna te više od 1,1 milijardu komada kovanica kuna i lipa. Trošak zamjene kuna u eure još nije poznat, no prema iskustvima drugih zemalja koje su uvodile euro, ukupni se trošak procijenjen je na 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda. U taj trošak ulaze oni zamjene bankomata zbog drukčijeg formata novčanica eura, prilagodbe softvera, uništavanje novčanica kune, preračunavanja cijena…

IZVOR: dnevno.hr