INTERVJU/ ANDRO VLAHUŠIĆ: FRANKOVIĆ JE DEZERTIRAO, A JA ĆU OPET SPASITI GRAD

379

Zadnji je dan kampanje i izbori su pred vratima. Stoga smo od kandidata platforme Dubrovnik – naš grad Andra Vlahušića zatražili finalni komentar oko ovih izbora i da zaključno građanima predstavi svoj program.

Prvo nam ocijenite kampanju i svoje protukandidate. Kako ste Vi vidjeli njihove istupe i programe?

Prije svega moram reći da sam zahvalan jer očito u gradu vlada konsenzus oko potrebnih mjera. Vidimo kako svi moji protivnici zadnjih dana u svojim programima iznose sve ono što sam i prije šest mjeseci najavljivao kao potrebno i što ću već prvog dana novog mandata kao gradonačelnik početi provoditi. Što se tiče kampanje, bila je kratka, ali i žestoka, a na momente i prljava. Od gospodina Frankovića sam to i očekivao pa kad znate od koga dolazi, ne smeta. Ostali kandidati su, više-manje trudili se biti korektni. Ali pitanje koje naši sugrađani moraju sami odgovoriti je – koga smatraju da je ponudio najbolje rješenje za naše trenutne probleme? Tko je jedini iznosio cijelo ovo vrijeme konkretna rješenja i načine njihovog financiranja? To je ključ oporavka, a ne obećanja koja ovih dana dolijeću sa svih strana, a bez i jedne konkretne riječi kako to platiti. Pa će konačnu riječ dati naši sugrađani.

Očekivano je da kritizirate aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića, ali je li baš sve u njegovom mandatu bilo loše? Ili ipak je bilo dobrih stvari?

Sve što je napravljeno – dobro je da je napravljeno i sve pozdravljam. Ali moj problem s tim je što je sve napravljeno duplo skuplje nego po projektima koje sam ostavio g. Frankoviću u naslijeđe. Pogledajte samo cestu Most-Pobrežje, ili OŠ Montovjerna. Jedini projekt kojeg je sam realizirao je onaj „Lapadski trg“ koji je koštao čak pola milijuna kuna. I to je sporno. A moj najveći problem s Matom Frankovićem je to što je on dezertirao u vrijeme najveće krize od Domovinskog rata, napustio Grad i građane i pobjegao u Sabor na rezervnu poziciju. Pa kad mu je toliko draga, neka tamo i ostane, a ja ću opet ostati u gradu i kao što sam ga već jednom preuzeo od HDZ-a u dugovima i vratio na noge, tako ću i ovaj put.

Koji su Vam konkretni planovi za dijelove grada? Krenimo od Mokošice.

Mokošica ima jednake probleme kao i mnoga starija stambena naselja u Dubrovniku, uglavnom komunalnih – od parkinga do onih s cestama, ali i s nedostatak zelenih površina. Puno se priča o EU fondovima, ova gradska vlast pričala je o silnim milijunima za infrastrukture projekte, ali osim par parkinga nisu napravili ništa.  Licemjerno je u takvim uvjetima naplaćivati parking ili kazne za nepropisno parkiranje. Ja mogu reći da se parking ni kazne, osim u slučaju prometnih prekršaja koji ometaju promet, neće naplaćivati ne samo u Mokošici nego i u svim drugim dijelovima grada u kojima nedostaje parkinga.

Ali, programski nam je najbitnije za Mokošicu poduprijeti izgradnju crkve u blizini sadašnje te nastaviti aktivnosti potrebne za izgradnju Društveno-pastoralnoga centra. I vratiti se pregovorima s bivšim Agrokorom, Fortenova grupom za izgradnju trgovačkog centra sa garažom i društvenim centrom.

Nažalost, obnova ljetnikovca Gučetić nije se dogodila iako smo mi i Zavod za obnovu prije 5 godina pripremili sve, a čak smo i organizirali koncerte u kasno ljeto  2016. Nastavit ćemo s time – obnoviti ljetnikovac i napuniti ga sadržajima kulturno-zabavnog karaktera.

U ove četiri godine propušteno je ulagati i u fasade i energetsku obnovu. Naš cilj je prijaviti obnovu fasada svih zgrada u Mokošici za energetsku obnovu kako bi cijelo naselje zasjalo novim sjaje. A školu ćemo spojiti cestom s nekadašnjom magistralom,  pa onda Mokošicu i Novo naselje povezati sigurnom i širokom biciklističkom stazom koja će, na primjer, školarcima omogućiti da biciklom idu u školu.

Mokošica nije jedina. Što je sa širim područjem Rijeke dubrovačke, Komolca, Rožata, Šumeta? 

Komolac, Šumet, Rožat spadaju među najvrjednije dijelove grada. Demografski, kao prostor u kojem žive mladi, prostorno-planski u kojem se može tražiti prostor održivog širenja grada, ali prvenstveno ekološki, zbog neizmjerne vrijednosti vode kojom taj prostor obiluje. 

Nama u platformi Dubrovnik naš grad taj prostor je iznimno bitan. Stoga ćemo vratiti dvoranu u Komolcu od HEP-a za potrebe stanovnika i Vodovoda. Na zemljištu TUP-a, kojeg ćemo kupiti, uredit ćemo uvjete  za potrebe Kreativno kulturne poduzetničke četvrti – za razvoj onih djelatnosti koje spajaju umjetnost i obrt.

Želja mi je realizirati umrtvljeni projekt Muzeja vode i dubrovačkog vodovoda, ili na području današnjeg vodocrpilišta ili na lokaciji trase Onofrijevog vodovoda. Upravo kroz priču o vodi, ali i o staroj željezničkoj pruzi, turistički ćemo valorizirati prostor Šumeta.

Osim toga, u vlasništvu Grada imamo ljetnikovce Restić, Bozdari i Sorkočević. Te projekte ćemo nastaviti, a moramo pritisnuti ACI da ili stavi u potpunu funkciju ljetnikovac Sorkočević ili da ga proda Gradu, a projekt ljetnikovaca Rijeke dubrovačke vodit ćemo ka cilju da postanu UNESCO-vi zaštićeni spomenici.  

Također, Rijeka Dubrovačka je i prema prostornim planovima prostor na kojem će nastati vezovi za barke Dubrovčana. S nadležnim županijskim službama, uz pretpostavku da će u županiju na vlast doći agilnija ekipa, gradit ćemo te vezove.

Uz taj prostor vezana je i priča o budućoj obilaznici Dubrovnika, koju mi želimo realizirati kroz obnovu ceste Most-Sustjepan-Komolac-Brgat-Dubac umjesto brze ceste poviše Rijeke dubrovačke kojoj se odlučno protivimo. Stoga ćemo Hrvatskim cestama uputiti zahtjev za njenom rekonstrukcijom te izgradnjom biciklističke staze.

Nitko još u kampanji nije spomenuo Zaton, Orašac, primorje. Kako to komentirate? Jesu li se izgradnjom cesta i vodovodne mreže zadovoljile sve potrebe stanovnika Gornjih sela?

Da, možda HDZ misli da je nastavak mog projekta vodoopskrbe dovoljan i da ništa osim toga nemaju za ponuditi, ali to nije tako. Meni je iznimno drago da je projekt vodoopskrbe gornjih sela, koji je počela naša gradska uprava završen, ljudima to dosta znači, ali kao što sam govorio tada, mislim i sad – demografsku obnovu neće donijeti infrastruktura, nego davanje mogućnosti ljudima da gore rade i žive od svog rada.

U našem programu nosimo Fond za oporavak Dubrovnika, a jedna od bitnih stavki u njemu je razvoj onog gospodarstva koje nije turizam. Razvit ćemo model potpora za sve djelatnosti koje će u budućnosti učiniti Dubrovnik otpornijim na krize poput ove s Covidom, a poljoprivreda je tu  prva i najvažnija.

Dakle, kratko i jasno – podupirat ćemo razvoj organske poljoprivrede u ruralnim dijelovima Dubrovnika. Pandemija je pokazala koliko je to bitno kada su se ljudi okrenuli zemlji i svojim vlastitim plodovima zemlje. Osobno sam upravo primjer čovjeka koji živi u Gradu, ali se trudi saditi i raditi kako moja djedovina u Imotici ne bi ostala zapuštena, nego kako bi davala zdrave prehrambene proizvode. 

Oni ljudi koji imaju više vremena, takvu bi djelatnost sigurno mogli dignuti do razine da od toga pristojno žive, a mi ćemo im pomoći poticajima, ali i razvojem kanala prodaje uređenjem gradskih placa.

Međutim, taj prostor ima jednu prijetnju kojoj moramo pristupati s oprezom, a to je autocesta Osojnik–Doli. Zajedno s lokalnim stanovništvom, a upravo u cilju spašavanja njihovog prostora za život i rad, moramo utjecati na definiranje trase na način da ta cesta ne prekine poprečne kanale komunikacije i ne uništi sela i polja, nego da bude zamašnjak daljnjeg razvoja i stvaranja radnih mjesta.

U vrijeme mog mandata, dosta smo napravili na razvoju ruralnog turizma u Gornjim selima i na tom ćemo planu nastaviti raditi – kroz sufinanciranje izgradnje kuća s bazenima.

Često se spominje povezivanja Orašca i Zatona pješačkom stazom uz more, je li to realno i što još imaju Orašac i Zaton za očekivati? 

Za nas je lungo mare Orašac (Vrtovi sunca) – Zaton (Bat) realan projekt i može jako puno donijeti turističkoj ponudi, ali i kvaliteti života za same mještane.

Međutim, i danas postoje staze i putevi, planinarske i brdsko-biciklističke staze koje treba bolje uređivati i staviti na turističku kartu. U prvom redu, to su staze poviše Zatona (iznad Buleta i prema Velebiću), a onda dalje od Orašca, sve do zone Brsečine-Mravinjac. Suradnjom sa specijaliziranim turističkim agencijama može prostor oko Orašca pozicionirati kao zonu cikloturizma, a to donosi kvalitetne goste sklone upravo onoj zdravoj hrani koju smo spominjali ranije, ali i produljenje sezone. To je također potencijal kojeg moramo otključati.

Bili ste gradonačelnik nepuna dva mandata, što smatrate svojim najvećim uspjehom na Elafitima. Stanovnici Lopuda, Šipana, Kalamote, desetljećima čekaju novi brod za liniju, a to nikako da se dogodi. Dokad će čekati?

Kada me pitate što smo napravili, upravo je preskakanje Jadrolinije, kada smo uveli direktnu liniju u vlastitoj organizaciji na relaciji Gruž–Gornje čelo meni najdraži projekt. Zaživio je i svaki put kad vidim kako se u Gružu s tog broda iskrcavaju djeca, ponosan sam jer vidim da smo postigli nešto vrijedno.

A aljkavost, nezainteresiranost i nebrigu Jadrolinije nažalost ne možemo izdvojiti kao jedinu nepodopštinu državnih tvrtki u Dubrovniku. Jednako tako Hrvatske ceste ne grade pothodnik na Nuncijati, a Croatia Airlines koristi svaku priliku da ukine linije ili povisi cijene za Dubrovnik.

Gradonačelnik Dubrovnika mora, nažalost voditi bitke s nemarom državnih tvrtki, a Jadrolinija je jedna od njih. Svatko tko me zna, zna da sam ja na to spreman i da ćemo ih natjerati da promijene svoj odnos prema Dubrovniku. Osim Postire, odnosno njene nasljednice, s Jadrolinijom moramo raditi na suvislijem plovidbenom redu trajekta, jer o njemu ovise gospodarske djelatnosti na otocima, a nadamo se da će se otvoriti i mogućnost brzobrodske linije.

Još jedan posao na Elafitima, a za koji će nam trebati država je izvršiti inventarizaciju i upisati u katastar sve pješačke, biciklističke i druge staze na Kalamoti,  Šipanu i Lopudu, a kanalizacijsku mrežu graditi sukladno prostornim planovima, pošteno i na najbrži mogući način. Nadalje, na području Brsečina moramo organizirati parking isključivo za stanovnike Elafita, a pored place u Gružu, u suradnji s Lukom Dubrovnik, organizirat ćemo nekoliko vezova na kojima će stanovnici Elafita moći vezati barku kad idu u Grad obaviti neki posao ili u kupovinu.

Na otocima je potrebno pojačati komunalne službe na otocima – komunalni redari, vrtlari, čistači. U gradskoj upravi imamo previše ljudi, a nitko od njih ne ide na otoke i ljudi se žale da se otoci ne održavaju i ne uređuju. To ćemo promijeniti. Ostaje na kraju Šipan, koji je jedan od nebrušenih dijamanata ruralnog turizma. Kao i kod gornjih sela Primorja, razvijat ćemo fondove koji će ljudima oko toga pomoći uz razliku da ćemo na Šipanu poticati i razvoj ribarstva.

Došli smo tako do najzapadnijeg dijela Grada. Ali ni uže područje grada nije ostalo zanemareno u vašem programu. Gružani imaju svoje probleme, Lapađani svoje, Zlatni potok neke svoje specifičnosti i tako dalje. Mislite li da je podjela Grada na gradske kotareve dobra i da funkcionira?

Ne smije se događati da izabrani predstavnici gradskih kotareva nešto traže mjesecima, a da ih gradonačelnik ignorira. Takav slučaj imamo na Pločama, gdje ljudi legitimno traže vraćanje linije javnog prijevoza. Ako ćemo tako zanemarivati kotareve, onda nam ni ne trebaju. Ali ja mislim upravo suprotno. Komunikacija gradonačelnika s građanima, a pogotovo s kotarevima mora biti stalna, dvostrana i otvorena. Jedino tako ćemo potaknuti građane da budu aktivniji. 

U našem programu, a to smo pisali i u primjedbe Planu upravljanja, nosimo jačanje uloge Gradskog kotara Grad jer vjerujemo da stanovnici gradske jezgre najviše i najbolje znaju o životu u gradu i da sami mogu razvijati politike i projekte koje će im u tome pomoći. 

Mi, u platformi Dubrovnik naš Grad odlično poznajemo sve ulice Dubrovnika i svaki kvart, ali mehanizme inicijativa od strane građana i stanovnika svakog kvarta treba ohrabrivati i snažiti. Prisjetit će se ljudi da smo tijekom našeg mandata imali otvorene prijedloge za Proračun kroz kojeg su građani mogli predlagati ono što je njima važno. 

Hajdemo onda malo po gradskim kvartovima, što ljudi traže i što im nudite?

Platforma Dubrovnik naš Grad i ja imamo rješenja za svaki gradski kvart. U uvjetima kada je proračun opustošen, a Grad u dugovima, teško će biti sve isfinancirati, ali znamo što hoćemo i čim se stvori pojedina prilika ići ćemo u realizaciju projekata za koje znamo da su potrebni i znamo ih ostvariti.

Kao stanovnik Gruža, počet ću s Gružem, a već sam ranije spomenuo – pothodnik na Nuncijati, odnosno cesta Ilijina glavica-Most s nogostupom i pothodnicima za Nuncijatu i Kono. To nažalost nije nadležnost Grada, ali moramo prisiliti Hrvatske ceste da to napokon naprave. Izgradit ćemo novu placu u Gružu, sukladno napravljenom projektu za kojeg postoji dozvola. Stanovnicima gruških nebodera nudimo obnovu fasada te aktivno traženje rješenja problema parkinga na svim  raspoloživim zemljištima u gradskom i privatnom vlasništvu.

Kad se proračun oporavi od duga u kojeg ga je uvalila sadašnja gradska uprava i Mato Franković, zgradu u Šipčinama kupiti od HEP-a za smještaj Tvornice ideja  – dubrovačkoga centra za startupove. Cilj nam je kompleks TUP-a sukladno GUP-u te stavovima sadašnjih vlasnika, građana Dubrovnika i korisnika umjetničke četvrti pretvoriti zajedno sa Solskom bazom u društveni centar Dubrovnika. 

U Lapadu ćemo završiti Lapadsku obalu jer je Mato Franković dokazao da to ne zna i da treba doći netko drugi da bi taj projekt, kojeg sam osmislio i priveo uspješnoj realizaciji. Kako? Tako što ćemo projekt podijeliti u tri faze i na taj način bitno oslabiti pregovaračku poziciju suprotne stranke u sporu.  

Sukladno prostornom planu, napravit ćemo novu komunalnu marinu sa više od 200 vezova u od Solituda do Mandrača, a plažu Mandrač, također jedno vrijedno naslijeđe iz mog prethodnog mandata proširit ćemo do Copacabane, dok ćemo šetnicu kroz izgradnju kanalizacijskoga sustava urediti na jednak način kao Nika i Meda Pucića. Razmatramo i mogućnosti izgradnje javne garaže na području igrališta Pomorske škole za potrebe stanovnika Lapada.

Ilijina glavica dobiva odmah novo rješenje Volantine ulice, javna garaža još jedan kat i park na krovu, a nastojat ćemo i završiti Križni put prema projektu arhitekta Bašića. Na Pločama ćemo preuzeti odgovornost i riješiti probleme investitora kako bi se izdale dozvole za ekološki i moderan hotel Belvedere. U dogovoru sa stanarima Zlatnoga potoka ispitat ćemo alternativna prometna rješenja priključaka u naselje, odnosno okretanje prometa spojem s puta Druge Dalmatinske te ponovno aktivirati Park Orsula uz dogovor s Androm Vidakom, dok ćemo u suradnji s HAZU-om raditi na dovođenju prestižne svjetske zdravstvene, obrazovne ili znanstveno-istraživačke ustanove u benediktinski samostan sv. Jakova.

Kako sve to ostvariti? 

Pokazao sam da znam stvarati nove prihode za Grad te da znam pregovarati s investitorima. Pred nama je teških 4 godine jer je grad prezadužen, ali kriza je bila i 2008-2009. kada sam prvi put pobijedio na izborima. I tada smo se morali izvlačiti iz dubioza i u tome smo uspjeli, a putem ostvarili čitav niz projekata za generacije koje dolaze. 

Ozbiljni ljudi, profesionalci i naporan rad za Dubrovčane, to je ono što nudimo. A građani to prepoznaju i samo trebaju zaokružiti nas na glasačkom listiću. Stoga ovim putem pozivam naše sugrađane da nas podrže zaokruživanjem na svojim listićima 16. svibnja. Ja sam kandidat pod rednim brojem 8 na listiću za gradonačelnika, a naša lista pod rednim brojem 5 na listiću za Gradsko vijeće. 

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *