PROF. MARTINA JERINIĆ NJIRIĆ: Znakovi koji ukazuju kako ste ovisni o internetu

568

Internet je postao dio naše svakodnevnice i svi rado koristimo njegovu dobrobit, od traženja informacija, pregledavanja društvenih mreža do gledanja raznih sadržaja… Potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem i vremenom koje posvećujemo virtualnom svijetu imamo ako korištenje interneta ima jasan cilj i svrhu i možemo ga napustiti u svakom trenutku. Ako osoba većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje i nerijetko, umjesto izlaska vani, odabire ostanak kod kuće živeći život putem socijalnih mreža, razvija se ovisnost.

Kad se govori o ovisnosti obično se prvo pomisli na ovisnost o psihoaktivnim tvarima. Međutim, ovisnost se može razviti i bez unošenja psihoaktivnih ili drugih kemijskih tvari u organizam odnosno može se razviti iz aktivnosti ili ponašanja koja iz navike prelaze u ponavljajuće i primoravajuće, odnosno u ovisničko ponašanje (npr. patološko kockanje, igranje kompjutorskih igara, online klađenje, provjeravanje društvenih mreža…).

Vrste ovisnosti o internetu:

  • ovisnost o društvenim mrežama – Facebook, Instagram, Twitter i druge mreže koje omogućavaju upoznavanje novih ljudi, komuniciranje sa starim poznanicima, lakše dijeljenje slika i ostalih novosti

  • ovisnost o online igrama

  • ovisnost o online kockanju

  • ovisnost o kupnji putem interneta

  • ovisnost o  stalnoj potrazi za  novim informacijama i znanjem na internetu

  • ovisnost o cyberseksu, koja podrazumijeva pretraživanje i pregledavanje pornografskih materijala.

 

Znakovi koji upućuju na ovisnost o internetu su:

  • žudnja za priključivanjem na internet koju osoba ne može kontrolirati, priključenje na internet postaje prva aktivnost u danu

  • gubitak kontrole nad vremenom provedenim na internetu i pronalaženje lažnih opravdanja za vlastito ponašanje

  • tjeskoba, napetost i razdražljivost kao posljedica nemogućnosti pristupa internetu

  • potreba za sve duljim korištenjem interneta da bi se postiglo zadovoljstvo

  • zanemarivanje drugih životnih navika

  • nastavljanje s internet aktivnostima unatoč činjenicama o štetnim posljedicama.

Sve duljim korištenjem interneta osobe se socijalno izoliraju, tjelesno i mentalno iscrpljuju, što se naravno odražava na obiteljskom, socijalnom, školskom ili radnom funkcioniranju, a na kraju može rezultirati potpunom psihičkom dekompenzacijom. U većem riziku za razvoj ovisnosti o internetu su svakako osobe koje teže kontroliraju vlastito ponašanje te nesigurne, povučene i usamljene osobe. Danas, sve više tinejdžera i mladih razvija ovisnost o internetu, a da toga nisu ni svjesni ni oni ni roditelji, što postaje ozbiljan problem za njihov uspješan i produktivan život te nepovoljno utječe na dinamiku i odnose u obitelji.

Ponekad roditeljima može biti teže razlikovati pozitivnu upotrebu interneta od one negativne, koja vodi u ovisnost. Ovo su neki znakovi koju upućuju na postojanje problema kod djece i mladih:

  1. opadanje ocjena u školi i zanemarivanje školskih obaveza,

  2. smanjivanje interesa za druženje s prijateljima i za ostale društvene aktivnosti,

  3. tajnovitost i laganje o vremenu provedenom na internetu,

  4. veća odstupanja u navikama spavanja (korištenje interneta noću, a spavanje danju).

Ukoliko roditelji primijete znakove upozorenja, ranije dovođenje djeteta stručnjaku može ubrzati rješavanje problema.

 

Kako roditelji mogu pomoći u prevenciji ovisnosti o internetu kod djece?

  1. Uvesti jasno pravilo o maksimalnom vremenu boravka djeteta na internetu – to je važno jer tako dijete uči birati sadržaje koje želi gledati i uči razlikovati što mu je na internetu važno, a što predstavlja samo popunjavanje praznog vremena.

  2. Pratiti kako dijete koristi intrernet – najlakše je kad se kompjutor ili drugi medij drži u zajedničkom prostoru, dnevnoj sobi i da ga dijete koristi u vrijeme kada su i odrasli u toj prostoriji, jer tada roditelji imaju kontrolu, a dijete samokontrolu nad sadržajima na internetu.

  3. Biti primjer svom djetetu – ukoliko dijete učimo da umjereno i funkcionalno koristi internet važno je da i roditelji svojim primjerom pokazuju isto (djeca više uče gledajući ponašanje svojih roditelja nego slušajući što im roditelji govore).

  4. Poticati zdrave navike i stilove života – roditelji bi trebali podržati dijete da se uključi u neki sport, u druženju s vršnjacima i sudjelovanju u različitim društvenim i kulturnim aktivnostima.

 

Virtualni svijet ili svijet interneta ima za svrhu učiniti nove informacije i znanja što dostupnijima te tako olakšati njihovo usvajanje, čime se obogaćuju naša posredna iskustva. Internet nikako ne može biti zamjena za naše stvarne socijalne kontakte, životne navike i osnovne životne potrebe. Međutim, ako se primjeti gubitak kontrole nad vremenom provedenim u virtualnom svijetu interneta i društvenih mreža i više važnosti daje virtualnom nego stvarnom društvenom životu, svakako treba potražiti stručnu pomoć.

Znakovi internetske ovisnosti

1. Osjećate li se zaokupljeni internetom (mislite li na prethodnu i predviđate li slijedeću internet aktivnost)?

2. Osjećate li potrebu za sve duljim korištenjem interneta da bi ste postigli zadovoljstvo?

3. Jeste li u više navrata pokušali neuspješno kontrolirati, smanjiti ili prestati koristiti internet?

4. Osjećate li se nelagodno, uznemirujuće, depresivno ili razdražljivo kada pokušavate smanjiti ili zaustaviti korištenje interneta?

5. Budete li on-line duže nego što je prvobitno bilo namijenjeno?

6. Jeste li ugrozili ili riskirali gubitak značajnih odnosa, posla, obrazovanja ili karijere zbog interneta?

7. Jeste li lagali članovima obitelji, prijateljima ili drugim da biste prikrili opseg uključivanja na internet?

8. Koristite li internet kao način bijega od problema ili poboljšanja trenutačnog stanja poput osjećaja bespomoćnosti, krivnje, depresivnih i anksioznih raspoloženja?

5 ili više potvrdnih odgovora Dijagnostičkog upitnika za internetsku ovisnost (IADQ) znači da imate poteškoća s ovisnošću o internetu i da biste trebali potražiti pomoć.

Za pomoć se možete obratiti stručnjacima u Zavodu za javno zdravstvo, Odjelu za mentalno zdravlje i Službi za školsku medicinu (za učenike i studente).

Informacije o kontaktima i radnom vremenu možete naći na web stranici www.zzjzdnz.hr

Martina Jerinić Njirić, prof. pedagogije, viša stručna savjetnica Odjela za mentalno zdravlje

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *