„Prostor dinarskog krša je zapravo kolijevka biospeleologije“

270

Dubrovačke knjižnice u suradnji s Hrvatskim biospeleološkim društvom u petak, 13. siječnja 2023. u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad organizirale su predavanje studentice Dore Kermek na temu  “Biospeleologija: tajni život dubrovačkog podzemlja”, a u sklopu projekta “Podzemno ogledalo – podzemne vode turističkog bisera Jadrana” koji je odobren i sufinanciran u okviru Javnog poziva za sufinanciranje projekata udruga u području zaštite okoliša i prirode od interesa za Grad Dubrovnik za 2022. godinu. 

Biospeleologija je znanost koja proučava životinje u špiljama i jamama, staništa na kojima žive i njihove međusobne odnose, a biospelolozi su znanstvenici i istraživači koji ulaze u špilje i jame, traže podzemne životinje, sakupljaju ih i fotografiraju, a u laboratoriju određuju koje su vrste pronašli i detaljno ih proučavaju. O biospeleologiji u Hrvatskoj, predavačica je posebno istaknula dinarski prostor. 

-Prostor dinarskog krša je zapravo kolijevka biospeleologije. Tamo se nalazi krški reljef koji je vrlo porozan zbog čega može nastati puno špilja i jama, a upravo u takvim poroznim oblicima žive određene životinje. Istraživanja u Hrvatskoj počela su negdje u drugoj polovici 19. stoljeća, a nakon što je osnovano Biospeleološko društvo zapravo je istraživanje na području Hrvatske krenulo puno intenzivnije. – kazala je Kermek.

Hrvatska pripada jednom od najbogatijih područja na svijetu prema broju špiljskih životinja, a do sada je opisano 520 vrsta i podvrsta životinja iz 331 špilje i jame, a gotovo 70% endema Hrvatske je strogo zaštićeno. Podzemna ili špiljska staništa dijele se na kopnena, vodena i na higropetrik – prijelazno područje, dok je glavno obilježje podzemnih staništa stabilnost ekoloških uvjeta. Na području Dubrovačko-neretvanske županije je po prvi puta na svijetu pronađeno i opisano 97 vrsta iz 38 špilja i jama. To su Močiljska špilja, Vilina špilja (izvor Omble) i Gromačka špilja, dok je u Vilinoj špilji pronađeno 8 novoupisanih vrsta. Ipak, staništa i podzemne faune nailaze na česte ugroze poput izgradnje prometnica, kamenoloma, hidroelektrana, zatrpavanje otpadom, procjeđivanje voda s poljoprivrednih površina, minsko-eksplozivna sredstva, neprikladna turistička uređenja (svjetlost) i ilegalno sakupljanje špiljskih životinja.  Tijekom trajanja projekta “Podzemno ogledalo” znanstvenici će provesti istraživanje podzemnih životinja dubrovačkih izvora i bunara, a posjetitelji su nakon predavanja imali priliku pomoću mikroskopa pogledati životinje koje se nalaze u našoj okolini. 

 

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *