MIHO BAĆE, PREDSJEDNIK DUBROVAČKOG HSLS-a: Otvaramo novu stranicu o liberalnoj ideji u Dubrovniku

504

Miho Baće pročelnik je Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije, ali i dugogodišnji član dubrovačkog HSLS-a. Nedavno je izabran za predsjednika te stranke u Dubrovniku i na tom mjestu zamijenio Belku Elezović.

Zašto ste preuzeli kormilo u dubrovačkom HSLS-u?

-Preuzeo sam ga nakon 25 godina članstva u stranci. Sazreli su uvjeti za to, prvenstveno mislim na to da je u lipnju dosadašnjoj predsjednici istekao četverogodišnji mandat i slijedom toga je sazvana redovna izborna skupština.

Smatrate li kako HSLS nije posljednjih godina bio na pravom putu?

-Ne mogu reći kako nije bio na pravom putu. Bio je na putu koji je izabralo tadašnje vodstvo gradske organizacije i u tom dijelu želim reći da je to vrijeme iza nas i da otvaramo novu stranicu o liberalnoj ideji u Dubrovniku.

Kako komentirate da je HSLS na proteklim izborima stao uz gradonačelničkog kandidata Andra Vlahušića?

-To je bila odluka tadašnje gradske organizacije, koliko je bila ispravna ili nije, dokaz je rezultat izbora. Nadam se da će u sljedećem periodu, prvenstveno u kotarskim izborima koji su za godinu dana, pa redovnim za tri i pol godine, HSLS polučiti puno bolje rezultate i da će slijedom toga i participati kako u gradskim kotarevima, tako i u Gradskom vijeću.

U devedesetima HSLS je bio puno jača politička opcija. Mislite li da se može vratiti na stare staze?

-Istina. U zlatno doba HSLS imali smo osam članova Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, deset vijećnika u Županijskoj skupština, jedna respektabilna politička snaga, zapravo druga odmah iza HDZ-a. Liberalne ideje su pogotovo u posljednje vrijeme jako naglašene i potrebne, u vrijeme sveopćeg ekstremizma, kako lijevog tako i desnog. Jedna liberalna, umjerena, sigurna politička platforma je nešto što građanima treba. Primjerice, Njemačka i Češka nakon parlamentarnih izbora ne mogu formirati svoje vlade bez liberala. To su dakle, dva najsvježija primjera koja su se pojavila u zadnjih mjesec dana. Jednako tako, mislim da je okupljivanje liberalne scene u Hrvatskoj jedna nužnost. Podsjetit ću vas na zadnjim izborima za Europski parlament Hrvatska je izašla s pet liberalnih opcija, pred birače, što je raritet. Niti jedna druga članica EU nije izašla s dvije političke grupacije, a mi smo s pet. To usitnjavanje liberalnog korpusa je nešto što treba promijeniti u sljedećem periodu.

Baće kaže kako dubrovački HSLS broji četrdesetak aktivnih članova i puno više onih neaktivnih.

Kako mislite liberalizam približiti našim sugrađanima?

-Po vokaciji su Hrvati liberalan i slobodarski narod što smo pokazali u Domovinskom ratu. Nismo dozvolili da netko drugi upravlja nama, odnosno spriječili smo srpsku agresiju na Hrvatsku. Osim toga, duboko smo liberalni jer smo baštinici europskog kruga koji je sam po sebi izbor svih onih naprednih ideja koje su se stvarale u svijetu. U tom smislu, logično je da se na taj način i postavlja kako su Hrvati zapravo liberali.

Planirate li samostalno izaći na iduće lokalne izbore ukoliko stvorite dovoljno jaku platformu za to?

-Svakako da planiramo izaći na izbore, ako Bog da-samostalno.

Pročelnik ste odjela za zaštitu okoliša DNŽ, možete li nam reći svoj osobni stav o projektu Lučino razdolje?

-Lučino razdolje je jedan dobar, ispravan projekt u kojem su zadovoljeni svi oni kriteriji koji su zakonom predviđeni. Sve one primjedbe koje određene političke i nepolitičke grupacije plasiraju u javnost držim neodrživim. Duboko i promišljeno Dubrovačko-neretvanska županija osmišljava ovaj projekt, priprema dokumentaciju za nju i poduzima sve one prethodne radnje prije nego što se napravi projekt Centra za gospodarenje otpadom. U tom smislu želim napomenuti osim Centra i onog posla koji će županija odraditi na tom ispravnom i dobrom projektu je i na strani građana, ne samo Dubrovnika, nego i cijele županije, da na svom kućnom pragu rade na razvrstavanju otpada koji će onda spriječiti bilo kakve ekološke i druge probleme koji bi mogli imati u našoj županiji. U tom dijelu ih želim pozvati na ozbiljnost, jednako kako je i županija ozbiljno i dobro prionula projektu Lučinog razdolja. Na taj način ćemo sačuvati ekološku čistoću i posao našim školjkarima i Malostonski zaljev.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *